Osnovna značenja savremenih informacionih tehnologija

Nijedan pronalazak u svjetskoj istoriji nije donio toliko kulturoloških i opštedruštvenih promjena u kratkom periodu od svog nastanka kao što je to slučaj sa informacionim tehnologijama osim što bih, lično, dao prednost otkrićima našeg velikog naučnika Nikole Tesle.

Slika 1Strateški ciljevi razvijenih ekonomija u Svijetu su njena održivost u novom globalnom svjetskom poretku i nastavak širenja na drugim tržištima a zahvaljujući dugoročnim planovima koji podrazumijevaju primjenu kompletnih rješenja koje stvara IT industrija.

Ovakav veliki uspjeh je zabilježen samo u zemljama koje su se na vrijeme reformisale i iskoristile svoju postojeću radnu snagu i odmah krenule u osnivanje kompanija za proizvodnju softvera uz korišćenje personalnog računara u svim sferama života. To je podrazumijevalo i permanentnu edukaciju korisnika i zaposlenih, izradu novih softverskih alata, fleksibilne studijske programe i planove rada na fakultetima koji mogu proizvesti dovoljan broj stručnjaka, širenje Interneta u Svijetu, razvoj telekomunikacionih sistema, izgradnju sopstvenih mrežnih resursa u kompanijama i primjena najčešće MS platforme – operativnog sistema koji prepoznaje jedan jezik komuniciranja i MS paketa poslovnih aplikacija. Znamo da su operativni sistemi i prije postojali i bili funkcionalni ali nije nikada bila ostvarena tolika primjena dok se nije pojavio operativni sistem sa GUI-jem (Graphical User Interface) koji PC pretvara u osnovni alat u svakoj ljudskoj profesiji. Odatle su samo ideje i usavršavanje ovih alata granica za nešto novo u sadašnjoj fazi ljudskog razvoja. Zato ćemo svi pronaći neke elemente logične primjene ovih tehnologija i u našim sistemima u mnogo manjem obimu od onog što bi trebalo i što sada već čini prilično velikim jazom između ekonomija.

Slika 2Naš mentalitet je takav da se mi prvo čudimo šta to sve može ta tehnologija da promijeni i poboljša, onda shvatimo da se treba puno stvari promijeniti te nas probudi poneki dokument iz EU u smislu Elektronske Agende jugoistočne Evrope (do juče češće: zapadnog Balkana a sada najčešće: BiH sa oba entiteta i BD) pa se neki zvaničnici sastanu i nikad se ništa ne uradi do kraja. Najnovija e-Agenda BiH je mali tekstualni sadržaj koji je pripremila stručna saradnica u jednom Ministarstvu BiH i koji je po sadržaju i obavezama države neozbiljan. Možete ga potražiti na Internetu.

Uzmimo primjer automobila: prvo smo oduševljeno posmatrali ulazak svih dostignuća u elektronici i kompjuterskog upravljanja a nismo smatrali da trebamo imati servisere sa tim znanjima pa sada kada kupujemo nov automobil, koji prilično košta, imamo problem njegovog održavanja. Tako jedan broj domaćih firmi odustaje od nabavke određenih marki automobila jer su servisi vrlo loši a nemamo niti pravnike koji mogu da zaštite potrošače od nesposobnih servisa a koji su “djelimično” licencirani i koriste svu tehnologiju proizvođača.

Slika 3Današnji moderni a posebno vojni avioni ne mogu ni da se upravljaju a niti da lete bez kompjuterskog oslonca i programiranog aplikativnog softvera koji je ključan za njihove najbitnije i konkurentne sposobnosti.

Danas poljoprivredni proizvođač sam traži dijelove za mašine koje koristi za obradu na Internetu kako bi našao povjerljivog i najboljeg isporučioca rezervnih dijelova. To nije bio slučaj do prije par godina dok njihova djeca nisu zatražila kompjuter u kući, pa su tražili Internet, pa je i on počeo da nešto potražuje na Internetu, da koristi PC kada pravi dopis u neku lokalnu instituciju,…itd. Prisjetimo se koliko je podsticaja urađeno a da se ni jedan nije bavio ovim povezanim pitanjima i pitanjima infrastrukture telekomunikacija na cijelom području RS. Ove tehnologije zahtijevaju multidisciplinarni pristup svakom projektu.

Ono što je najbitnije da slijedi, neminovno, njihova primjena samo mi prolongirajući taj početak otežavamo privredni razvoj koji je velikim dijelom ugrožen i bez ovakve podrške je nekonkurentan. Uzmimo primjer praćenja roba koje izvozimo i koje kroz uvezan informacioni sistem vrlo lako možemo evidentirati u svakom sistemu i kroz interoperabilnost povezati sa institucionalnim sistemima plaćanja. Jedan veliki dio neprihvaćenosti ovih tehnologija danas se karakteriše i vezuje za sive tokove roba i novca u našoj privredi o čemu se troše dani i dani nepotrebnih sastanaka.

Slika 4Povremeno dobijemo i pritisak od nekih stranih Vlada i ekonomske zajednice a većinu ovih pritisaka kojoj je cilj da se ujednačimo sa okruženjem (Inicijative EU, projekti međunarodnih institucija i Vlada nekih država, itd…), naše institucije doživljavaju kao i mogućnost da se ipak nešto uradi ali su željeni rezultati takvi da se zadovoljavamo sa pomakom od jednog-dva boda u nekoj od svjetski poznatih lista koje prate uspjehe država na regionalnom, evropskom ili svjetskom nivou. Tad je promjena sa dvije pozicije ispred znak napretka i to je dovoljan rezultat! Neko je prikazao napredak?!Slika 5

Značaj ove industrije je dokazan u kroz dva najznačajnija privredna procesa a oni su:

  1. Razvoj industrije softvera i industrije hardvera;
  2. Jačanje ljudskih resursa i stvaranje i afirmisanje značajne uloge visokoobrazovnih institucija;
  3. Pravni okvir i ubrzanje sudskih procedura sa ukidanjem nepotrebnih;
  4. Zbog nedovoljnog broja potrebnih stručnjaka angažovanje radne snage na globalnom tržištu rada;

Slika 6Navedena 4 procesa su pojednostavljena a svaki je logičan s tim što se industrija hardvera svodi u svijetu na najveće svjetske proizvođače kao i proizvodnja komponenti: procesori (samo INTEL, AMD i par drugih ih proizvode..), grafičke kartice i ostalo (što proizvodi određeni broj svjetski poznatih kompanija). Najčešće su to i zemlje Kina, Koreja, i druge zemlje sa izmještenom proizvodnjom iz matične države. Ovo dovodi do osjetljivosti ove grane na političke, geografske i druge poremećaje na finansijskom tržištu. NPR Zbog poplava u Koreji tržište nije bilo snabdjeveno sa dovoljno RAM memorije pa je njegova cijena naglo porasla.

U našim realnim uslovima privrednog razvoja stavka 1 bi se usmjerila na proizvodnju softvera, što ću dijelom analizirati u nastavku a ostalo je snažan reformski preokret u Ministarstvu nauke i tehnologije i Ministarstvu obrazovanja i kulture te uska saradnja Univerziteta sa privrednim društvima.

Udruženje za ICT u Privrednoj komori RS sebe vidi kao lidera i pregovarača sa Vladom RS i drugim institucijama republičkog i lokalnog značaja da se ovi procesi uspješno i što prije započnu i završe a Privredna komora treba i da bude logično mjesto za potpunu podršku radu ovih društava.

Stanje i uslovi privređivanja privrednih društava u Republici Srpskoj

Današnje kompanije koje se bave IT tehnologijama su relativno mlade firme i vrlo mali broj može da organizuje potpuno sva odjeljenja, koja bi se osim primarne djelatnosti, bavila zakonskim propisima (riječi direktora jednog IT društva: “23 godine poslujemo na jednoj adresi a morali smo obaviti 8 promjena u sudskim rješenjima bez naše potrebe..”), marketingom i razvojem. Za to će biti usmjereni na rad Komorskih organa i Udruženja za ICT koje će im biti servis za njihov razvoj.

Slika 7Najveći problem je što se ova privredna društva nisu nalazila u prepoznatom sektoru za ICT pa su se neka nalazila sa firmama iz elektro branše, sektorom saobraćaja i veza ili građevinarstvom. Nisu ni postojale analize ovog sektora i njihov razvoj je zavisio od spretnosti vlasnika i zaposlenih da uvijek ponude najbolja rešenja kako bi opstajale na tržištu. Nije bilo podsticaja ovim branšama osim specijalno dogovorenih i transparentnog učešća ostalih.

U državnim institucijama se ne daje značaj ovom sektrou i dolazi do Slika 8potcjenjivanja stručnjaka iz ove oblasti tako da se i osobe bez ikakvog iskustva i znanja u ovoj branši bave ovim poslom i učestvuju u odlučivanju. Posljedice se osjećaju kroz niz popgrešno realizovanih projekata.

Proces fiskalizacije proveden na način da je ogroman teret nameta pao na privredna društva iz svih branši a da je samo par preduzeća realizovalo ovaj proces bez vođenja računa o standardizaciji podataka, interoperabilnosti kao i mogućem razvoju softvera uz jasno i precizno definisane standarde. Danas je ova oblast pod lupom revizije zakona koje je i Komorski sistem za svoje članstvo uspješno obavio.

Jedan broj preduzeća se nalazi i u nelojalnoj konkurenciji i opstanak ovih društava je prepuštenost samim sebi na milost i nemilost pravnog i finansijskog sistema i konkurencije. Određen broj preduzeća je uspio da uz zahtjeve putem evropskih tijela izvrši određene revizije i reforme a relizujući projekte u saradnji sa međunarodnim institucijama.

Najstarije firme i privredna društva su nastali tako što su pojedinci sa većim znanjima iz starih državnih kolektiva osnivali svoje vlastite firme i zapošljavali svoje najbliže saradnike. Veliki broj ih stručnjaka je ipak napustio naše prostore i njihova znanja su se transformisala u ostvarenje vlastitih životnih interesa.

Inicijativama NVO, IT firmi i drugim metodama naglašavanja potrebe dolazi do izvođenje niza reformi koji uvijek započinje u državnim organima: projekti edukacije, osposobljavanja državnih službenika i sl. a privreda se u tom obimu ne edukuje (Strategija e-Goverment RS od 2009-2012.)

Prema podacima kojima raspolažemo iz APIF a.d. za finansijsku 2012. i za 2013. godinu u evidenciji u Republici Srpskoj postoji oko 250 privrednih društava a od tog broja preko 70 je onih koje su nove dok je skoro isti broj onih koje nestaju.

Slika 10Sektor ICT (IKT) zapošljava 4.026 radnika u 242 privredna društva (APIF 2013) koja su predala završni finansijski izvještaj za 2013. godinu. Potrebno je pojedinačno identifikovati i šifru djelatnosti jer NPR. Jedna firma ima šifru djelatnosti 4399 – Ostale specijalizovane gradevinske djelatnosti, d.n.. Isti slučaj je sa još nekim privrednim društvom.

U 2013 godini u oblasti računarsko programiranje se nalaze 53 društva od 242 preduzeća koja su ostvarila prihod 41.871.126,00 sa ukupno registrovanih 310 radnika u 53 društva! Ovo jasno govori o značaju ovog sektora jer je ovo relativno mali broj radnika poredeći ga sa nekim granama djelatnosti poput niskoakumualtivnih grana – proizvodnja obuće i odjeće, metalna industrija sklapanje komponenti, gdje za svih tih 400 radnika treba velika hala sa grijanjem i sa drugim specifičnim zahtjevima.

Ovdje je veliki broj manjih preduzeća koja mogu lako da se prilagođavaju i da u slučaju bilo kakvih oscilacija u branši, kada je u pitanju dobijanje novih poslova, neželjena situacija prekida rada i dr. ne ugrožava cijeli privredni sistem i rad drugih institucija. Ovo je slučaj gdje je drugačije kada 400 ljudi ostane bez posla ili 10-tak njih.

Razmislimo samo, kada bismo zaposlili još 310 radnika računicom bismo lako mogli izračunati da bi oni zaradili još oko 50 miliona KM što bi učinilo da sa 620 radnika imamo promet od preko 100 miliona KM.

Ove godine Elektrotehnički fakultet u Banja Luci prima 166 brucoša na svim smjerovima računajući i energetski smjer. Godišnje proizvede 10 studenata iz računarskih tehnologija. Koliko je godina potrebno da se zadovolje potrebe tržišta rada za uvećanjem za 310 novih programera?

Slika 11Ne smijemo zaboraviti da su školovane osobe iz ovog sektora jedine osobe koji svoja stečena znanja odmah moraju pokazati kroz izradu konkretnih softverskih i drugih rešenja. Firme kojima su potrebni ovakvi kadrovi muku trenutno imaju najveće probleme jer i do 1 godine nisu praktično upotrebljivi. Nemaju gdje da rade stručne prakse! Ovi školovani mladi su istinski stručnjaci i svaka njihova aktivnost je najuže povezana sa inovativnošću koja može i da značajno doprinese i industrijskim sistemima. Ova struka traži vrlo inovativne osobe i one koji su spremni na cjeloživotno učenje i maksimalan rad i trud.

Jedan dio usluga obavljaju telekomunikacioni operateri i nisu ili jesu malim dijelom inicijatori tih procesa. Naime, usluge IPTV-a i mobilnih telekomunikacija koriste putem gotovih tehnologija koje kupuju na svjetskom tržištu. Firme za IT se ovdje uključuju samo putem izrade aplikacija za nove operativne sisteme na pametnim telefonima.

Šta treba učiniti je vrlo jednostavno riješiti ali se sve institucije moraju potpuno i odlučno upustiti u ovaj proces uz uklanjanje barijera u vidu neadekvatnih kadrova na odgovornim mjestima i uspostavljanja koordinacionog tijela, što može obaviti i Udruženje za ICT, u državi sa stručnjacima koji će transparentno krčiti put reformi ovog inertnog sistema!

Slika 12U zadnje dvije godine se pojavljuje i veliki broj pojedinaca koji obavljaju promet svojih primanja, za poslove ovdje i u inostranstvu, direktno bez plaćanja poreza i ukupan ostvareni prihod se najmanje može udvostručiti. Postoje metode kako se ovo može urediti ali zasad državu to ne interesuje.

Značaj ovog sektora se mjeri u činjenici da su društva iz ove branše neophodna za funkcionisanje i rad bilo kojeg privrednog društva iz bilo koje branše pa i informatičke oblasti. Veliki trgovački lanci, osiguravajuće kuće, servisi, osiguranja, advokati, bolnice i medicinske ustanove te državne i javne institucije ne mogu bez informatičkih znanja svojih radnika, ne mogu bez softvera koji im ubrzava i omogućuje rad. Proizvodna preduzeća su oslonjena na ovu granu tako što se i novi proizvodi razvijaju uz pomoć PC-a (CAD, CAM, ….).

Shodno navedenom i uz reformski pristup može se pokazati da se organizovanom politikom i potpuno aktivnim učešćem svih Ministarstva i Agencija 4 stavke (osim proizvodnje hardvera u ovom periodu…) mogu realizovati u kratkom periodu.

Potencijal ove branše privređivanja na finansijskom tržištu i na tržištu rada

Slika 13Ako posmatramo sa stanovišta domaće privrede i stranih ulagača onda je značaj ove branše neuporediv sa drugima. Svi koji dolaze da investiraju na naše područje imaju jedno od glavnih pitanja koliko stručnjaka iz ove oblasti mi stvaramo kroz visoko-obrazovni sistem. Činjenica je da vrlo mali broj, procentualno, mladih ljudi upisuje ovaj studij. Ovo govori u prilog činjenici da oni imaju sigurna zaposlenja i mogućnost da rade bilo gdje u Svijetu uz adekvatna primanja.

Nama sada treba godišnje čak i preko 500 ljudi iz ove branše! Za godinu-dvije trebaće nam 1.000! Svi ostali mogu da nađu posao bez ikakvih problema.

Slika 14Stvaranje novih i kvalitetnih kadrova uništavaju privatni fakulteti koji rijetko stvaraju dobar stručni kadar već izvjesne polovične tzv. menadžere. NPR. zvanje diplomirani inženjer Poslovne informatike, šta je to? Realno, to su vještine koje su svakom studentu još neophodne uz njegovu struku! Fakulteti iz BiH su inače neprepoznatljivi na šangajskoj listi priznatih fakulteta Svijeta gdje se na 400-tom mjestu nalazi Beogradski Univerzitet.

Podaci kažu da bismo mogli ostvariti prihode u ovoj oblasti tolike da svi podsticaji mogu biti zadovoljeni ovim iznosom. To bi i budžet učinilo ekonomski djelotvornim i reformskim a ne socijalnim kakav je on sada.

Država mora dozvoliti fer i transparentno učešće svih firmi u projektima kao i da osluškuje nove trendove a onda na osnovu stvarnih pokazatelja stvara politike razvoja. Ne može se desiti da zvanična politika prihvata jednog ili dva od njih dok možemo raditi puno bolje i više uz sinergiju ideja i rešenja. Primjer je izbor društva koje će praviti softver za “vaučer model” obnove Srpske.

Naše Udruženje za ICT tehnologije će istrajno raditi na tome. U saradnji i sa nevladinim sektorom

U Rumuniji nema plaćanja poreza jer je bitnije da se tako zapošljava veći broj ljudi i država u zbiru ima bolji rezultat. Mi nemamo te politike iz ovog segmenta niti u perspektivi.

Postojeći izvori podrške i programi start-up u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj se u ovoj branši otvorene neke mogućnosti za firme koje počinju svoj samostalni posao ali uz nedovoljno pripremljenu politiku upravljanja ovakvim sistemima i fondacijama. Pojedine IT kompanije kažu da ih uopšte ne interesuje ova država, da plaćaju sve dadžbine i da ovdje nema posla za njih.

Slika 15U Ministarstvu nauke i tehnologije se objavljuju javni pozivi za konkurisanje za sredstva koja su ove godine u prvom kvartalu bila oko 100.000 KM dok su ranije premašivala iznose i preko 1 milion KM. Najčešće su korisnici ovih sistema bili samo pojedini fakulteti i par profesora sa njih a projekti nikad nisu bili završeni niti su publikovani. Zbog nikakve saradnje fakulteta i privrednih društava ovima se drugima davalo oko 5%-10% sredstava iz ovih fondova i privredna društva se nisu ni prijavljivala jer su bila najčešće isključivana. Isti i sličan slučaj je sa društvima koja su konkurisala na sredstva za inovatorstvo pa je to postao prostor za slobodne pojedince.

Fondacija ICBL od koje se očekivao mnogo veći zamah ima stalne kadrovske probleme u upravljačkom i izvršnom dijelu i ne može da obezbijedi dovoljno stručnu podršku pojedincima koji tu borave i učešće u programima ove Fondacije se svodi na besplatan boravak i par pomoći koji nije dobar tako da se dešava da ta društva ne prežive niti godinu dana i gase se a pojedinci se pojavljuju ponovo ili odlaze u druga društva.

Agencija za informaciono društvo je obavila izvanredne poslove u vezi sa zahtjevima privrede da se uvede elektronsko poslovanje, elektronski dokument i drugo. Nedostaju podzakonska akta i politička odluka da se ovi procesi završe jer Agencija nima nadležnost za Javnu upravu i instaliran sistem za digitalni potpis i sertifikat ali ih ne izdaje. Urađena je reforma kojom su definisane mnoge značajne politike upravljanja ali nedostaje veza sa privrednim društvima u konkretnim realizacijama.

Privredna komora radi da postane CA (Certification Authority) za izdavanje digitalnog sertifikata i digitalnog potpisa kako bismo olakšali privredi da ne vrše nepotrebne aktivnosti i ne troše resurse. Mi smo i inicirali niz postupaka za prepoznavanje ovog sektora.

Ono sa čim mi imamo šansu jeste softver za bolnice, sistemske platforme na otvorenim sistemima, Linux i sl.,koje pojeftinjuju cijenu licenci ili je neutrališu a kadar je taj koji je neophodan što može biti naša šansa. Izvozi se softver za igre na sreću, razne igrice i čak i one koje su donijele nagrade na prestižnim takmičenjima. Sledeće je softver za Internet marketing, programiranje za nove operativne sisteme (Android, Symbian, Windows mobile,….).

Ako se na vratimo na 4 koraka – procesa onda bi rešenja mogla izgledati ovako:

U ICBL Banja Luka i drugim mjestima u narednom periodu mogu se na drugačiji način pripremati preduzeća u inkubatorima. Inkubator za veliki deo njih nije interesantan jer nemaju ambicija da imaju svoje firme nego da budu deo neke veće. Stoga je tu oprez nešto što je neophodno, jer ako se želi targetirati neka ciljna grupa, treba je targetirati tako da ona ima interesa da promijeni svoje načine ponašanja. Kada je riječ o start-up šemama finansiranja, esencijalno je da se razumije priroda finansiranja startup. U razvijenom svijetu je dominantna praksa da se finansiranje u ovoj oblasti prepušta venture kapitalu, pa je možda pravo pitanje kako venture kapital približiti Republici Srpskoj, bilo u formi poslovnih anđela, bilo u formi institucionalnih investitora. Ovde su ključna pitanja brzina, jednostavnost, poreski tretman i lakoća iznošenja kapitala iz Republike Srpske koja je najbolja garancija dugog ostanka istog u našoj zemlji. Šeme sa 50 odsto učešća države u iznosu koji nije veći od 25.000 EUR moraju biti praćene izuzetno jednostavnim i brzim procedurama, inače je teško da će iznos od 25.000 EUR biti posebno privlačan ozbiljnim venture igračima. Ovakav primjer imamo u Srbiji. Ono što motiviše ozbiljne ulagače je da mogu jednostavno da ulaze i izlaze iz vlasništva domaćih firmi i da iste jednostavno prodaju većim inostranim igračima. U ovoj fazi bi ICBL trebao preuzeti značajniju ulogu ali je tu problem mladog i neisprobanog menadžmenta uz političku kočnicu postavljanjem istrošenih kadrova iz penzije u upravnim organima.

IT industrija je velika razvojna prilika a mi sada nemamo nikakve prednosti u odnosu na čak i zemlje iz okruženja i pokazuje se da poslovni svijet vidi šanse tamo gde politika i nauka ne percipiraju. Oslonac na industrije koje dodaju veliku dodatnu vrednost je bitno, ali je isto tako bitno da u ovaj biznis ne ulaze kompanije/pojedinci koji nisu sposobni za opstanak na tržištu bez pomoći države. Stvaranje firmi u IT sektoru koje neće biti u stanju da žive bez podrške budžeta u potpunosti bi obesmislilo ova ulaganja. Esencijalno je izbeći stvaranje loših IT firmi, odnosno preusmeravanje uspešnih firmi i pojedinaca od traženja novca na tržištu ka traženju novca u budžetu Republike Srpske.

Nove firme moraju biti povezane sa nabrojanim izvorima sufinansiranja preko Ministarstva nauke i tehnologije i drugih ministarstva, ICBL treba da stvori kapital u tim preduzećima, koji u određenom trenutku prenosi na privredno društvo. U međuvremenu su tu IRB RS kao davalac povoljnog kredita za poslovnu ideju, ADURS za učešće na projektima, Fondacija Dr Milan Jelić i drugi.

Udruženje za ICT u Privrednoj komori RS

Osnivanje Udruženja za ICT u Privrednoj komori RS je bilo u okviru realizacije projekta Web – We Enforce Business i Osnivačka Skupština udruženja i Osnivačka Skupština Izvršnog odbora je održana 27.05.2014. godine.

Slika 19Ovo je 15-to gransko udruženje i vrlo je značajno za saradnju sa svim drugim branšama kao i za prezentovanje mogućnosti domaćih kompanija na realizaciji uvođenja novih integrisanih sistema i novih softverskih rješenja u proizvodne procese.

S tim ciljem već se otvara šansa da kroz prezentovan program SIPPO, švajcarske Vlade, naše softverske kompanije učestvuju na CeBit sajmu u Hanoveru u 2015. godini na plaćenom štandu.

Plan i program rada okvirno podrazumijeva do kraja 2014. godine prezentovanje mogućnosti domaćih IT kompanija kroz područne privredne komore u Banja Luci, Doboju, Bijeljini, Trebinju i Palama domaćim konmpanijama iz drugih branši kako bi dostigli više nivoe proizvodnje i kvaliteta a time povećali konkurentnost domaćih firmi. Ovo će biti RS IT RoadShow 2014 koji će biti najavljen i održan dokraja godine.

Ono što muči ove firme je nedostatak kvalitetnih kadrova, bolja saradnja fakulteta sa privredom, objavljivanje tendera u iznosima 50 miliona € a država uslove postavlja tako da domaće firme ne mogu direktno učestvovati na tenderima ali budu podizvođači radova.

Naše firme vrlo rijetko nastupaju na drugim tržištima i u tome će im komorski sistem puno značiti u narednom periodu.

Slika 17Planiran je i intenzivan medijski nastup u emisijama kojima bismo podstakli privrednike da se što više edukuju za primjenu ovih tehnologija i da budu što inovativniji. Za sada imamo veliki broj firmi iz okruženja koje otvaraju sveje zajedničke ili privatne firme. Imamo i značajan broj pojedinaca koji prave slobodno softver za strane firme a novac dobijaju na svoj devizni račun. Veliki dio finansijskih sredstava se može upotrujebiti i za realizaciju pomenutih procesa i ciljeva te očekujemo da će država prepoznati značaj ove branše i formirati visikostručno odjeljenje u okviru NPR. Ministarstva nauke i tehnologije koje će biti na usluzi ovoj privrednoj branši i raditi usko sa našim Udruženjem za ICT. Ukoliko tu dođu pojedinci i kadrovi koji ne poznaju načine kako iskoristiti potencijal ove branše onda je to samo povećanje administracije koje ne želimo.

Slobodan M. Dragićević

Sekretar

Udruženje za ICT tehnologije

Đure Daničića 1/2, 78000 Banja Luka

+387 51 222 980

+387 51 215 565

Milan Banjac

+387 51 222 980

+387 51 215 565

 IT PKRS

 

Recent Posts / View All Posts

Učešće privredne delegacije RS na sajmu CeBIT 2017

| ICT, Najave IKT | No Comments
Prema planu rada Udruženja za ICT upućen je poziv za učešće privrednim društvima iz ovog sektora da se prijave za učešće na najvećem i najznačajnijem...
SagaRS

Prezentacija „Uspješna naplata potraživanja “ – trendovi u okruženju i svijetu sa primjerima iz prakse

| ICT, IT Centar, Najave IKT | No Comments
„Saga RS“ d.o.o. Banja Luka i gransko udruženje za ICT u Privrednoj komori RS pozivaju Vas na prezentaciju softvera i prikaz metodologije pod nazivom „Uspješna naplata...

ICT Proposers’ Day 2016; 26.-27 September2016, Incheba, Bratislava

| EEN, ICT, IT Centar, Najave događaja, Najave IKT | No Comments

The Slovak Republic is hosting the EU presidency from July to December 2016. During this period a large number of important events on European level is planned to be organised in…

microsoft

Otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

U Banjaluci je danas otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH, sa ciljem podrške izumima i ekonomskom razvoju, koji se temelje na proizvodnji softverskih rješenja.

2. Skupština udruženja za ICT

| ICT, Najave IKT | No Comments
Na osnovu člana 48. i 49. Statuta Privredne komore Republike Srpske i na osnovu člana 14. Pravilnika o organizaciji i radu Udruženja POZIVAMO Vas da...

Recent Posts / View All Posts

SagaRS

Prezentacija „Uspješna naplata potraživanja “ – trendovi u okruženju i svijetu sa primjerima iz prakse

| ICT, IT Centar, Najave IKT | No Comments
„Saga RS“ d.o.o. Banja Luka i gransko udruženje za ICT u Privrednoj komori RS pozivaju Vas na prezentaciju softvera i prikaz metodologije pod nazivom „Uspješna naplata...

ICT Proposers’ Day 2016; 26.-27 September2016, Incheba, Bratislava

| EEN, ICT, IT Centar, Najave događaja, Najave IKT | No Comments

The Slovak Republic is hosting the EU presidency from July to December 2016. During this period a large number of important events on European level is planned to be organised in…

microsoft

Otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

U Banjaluci je danas otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH, sa ciljem podrške izumima i ekonomskom razvoju, koji se temelje na proizvodnji softverskih rješenja.

Internet „prekinuo“ mobilnu vezu u BiH

| IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments
Internet "prekinuo" mobilnu vezu u BiH, Nikola Salapura 22.03.2016 09:02 BANJALUKA - Broj korisnika mobilne telefonije u BiH je u prošloj godini smanjen za više...

Ekonomično i efikasno poslovanje iz „oblaka“

| IT Centar, Najave IKT | No Comments
TeleGroup i Privredna komora Republike Srpske vas pozivaju na  Cloud radionicu:  “EKONOMIČNO I EFIKASNO POSLOVANJE IZ OBLAKA” 27. oktobar 2015, Privredna komora Republike Srpske, velika...

Recent Posts / View All Posts

Učešću u seminaru “E-upravljanje, organizaciona transformacija i ekonomski razvoj-primjena i izazovi u lokalnom kontekstu”

| Najave IKT, Uncategorized, Zanimljivosti IKT | No Comments
U organizaciji RTRS održanje seminar na temu: “E-upravljanje, organizaciona transformacija i ekonomski razvoj-primjena i izazovi u lokalnom kontekstu”. Seminar je održan 16.-17-02.2017. godine u RTV Domu....

Aplikacije otimaju mušterije telekomima

| Zanimljivosti IKT | No Comments
Trend pada broja korisnika u fiksnoj telefoniji, koji je u BiH prisutan nekoliko godina, u sve većoj mjeri prati i smanjenje broja korisnika mobilne telefonije....
microsoft

Otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

U Banjaluci je danas otvoren prvi „Majkrosoft inovacioni centar“ u BiH, sa ciljem podrške izumima i ekonomskom razvoju, koji se temelje na proizvodnji softverskih rješenja.

Internet „prekinuo“ mobilnu vezu u BiH

| IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments
Internet "prekinuo" mobilnu vezu u BiH, Nikola Salapura 22.03.2016 09:02 BANJALUKA - Broj korisnika mobilne telefonije u BiH je u prošloj godini smanjen za više...

DAN Bezbjednog interneta

| Zanimljivosti IKT | No Comments
Danas se u cijelom svijetu pod sloganom "Daj svoj doprinos za bolji internet" ("Play your part for a better Internet") obilježava Dan bezbjednog Interneta, a s ciljem promovisanja...