Info Pult

Uzgoj ribe u domaćim ribnjacima stagnirao je i prošle godine iako RS ima veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i mogućnost izvoza u Evropsku uniju.

Uzgajivači navode da su tri ključna razloga zbog kojih ne mogu povećati proizvodnju – male bescarinske kvote za izvoz u EU, niski podsticaji i veliki nameti. Kombinacija tih faktora imala je posljedicu da je proizvodnja ribe prepolovljena u odnosu na 2009. godinu.

U banjalučkom „Tropik ribarstvu“, najvećem uzgajivaču ribe u RS, kažu da u posljednje tri godine imaju manju proizvodnju.

– Najveći problem proizvođača ribe u RS su male bescarinske kvote za tržište EU. U BiH se godišnje proizvede oko 3.000 tona pastrmke, pa je bescarinska kvota od 60 tona smiješna. Teško se borimo i sa velikim nametima koje moramo plaćati državi, a s druge strane, podrška je slaba. Podsticaji u FBiH su mnogo veći i proizvođači koji izvezu više od 30 odsto ukupne proizvodnje su oslobođeni plaćanja poreza na dobit, što u RS nije slučaj – kaže rukovodilac proizvodnje u „Tropik ribarstvu“ Zoran Tepić i dodaje da bi uz veću podršku mogli udvostručiti uzgoj ribe, jer je potražnja znatno porasla.

Sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede i ribarstva pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović kaže da Srpska ima odlične agroklimatske uslove te da se radi po svjetskim tehnološkim standardima, ali da, uprkos svemu, proizvodnja ribe značajno opada.

– Da bi došlo do povećanja proizvodnje, neophodno je povećati bescarinske kvote i otkloniti opasnost od smanjenja ili potpunog ukidanja važećih carinskih stopa za uvoz ribe. RS mora približiti visinu podsticaja njihovom iznosu u zemljama u okruženju, te ukinuti ili modifikovati dosadašnja ograničenja u pogledu visine sredstava koja može dobiti jedno pravno lice. Ta ograničenja su destimulativna za velike proizvođače, ali i za razvoj manjih, zbog čega imaju ekonomski interes da se razvijaju samo do određenog obima proizvodnje – kaže Stevanović.

Kompletan sektor ribarstva u BiH je u krizi, što pokazuju i podaci o izvozu ribe. U prva četiri mjeseca ove godine vrijednost izvezene ribe i ribljih prerađevina smanjena je za osam odsto na godišnjem nivou. Iako je smanjen i uvoz, njegova vrijednost je i dalje dvostruko veća u odnosu na izvoz.

– Od 2012. posebno je primjetan pad izvoza u Hrvatsku – kazala je sekretar za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Tijana Slagalo.

Ptice pojedu 140 tona ribe

Slavko Stevanović kaže da se hitno mora regulisati pitanje nadoknade štete koju u ribnjacima čine ptice zaštićene zakonom.

– Ptice godišnje unište oko 140 tona raznih vrsta i uzrasta ribe, što iznosi oko 700.000 maraka – istakao je Stevanović.

Izvor: Glas Srpske

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da su privrednici Italije iskazali veliko interesovanje za investiranje i saradnju sa kompanijama i preduzećima u Republici Srpskoj.
„Italijanski privrednici iskazali su spremnost za saradnju u mnogim oblastima i ovo je prilika da animiramo značajan dio naših privrednih potencijala za saradnju“, rekao je Đokić novinarima u Banjaluci nakon sastanka sa članovima Udruženja italijanskih preduzeća Konfidustrija Venecija Đulija i predstavnicima preduzeća iz Srpske.
Đokić je dodao da će u toku dana biti održan niz bilateralnih susreta između privrednika Italije i Republike Srpske.
On je naveo da je do posjete privrednika iz Italije došlo nakon njegove posjete pokrajini Venecija Đulija u martu i tadašnjih dogovora o intenziviranju međusobne saradnje.
„Zahvalan sam na tome što su naši italijanski partneri prepoznali mogućnost unapređenja saradnje sa Republikom Srpskom i dobru šansu za investiranje u Srpsku ili razvijanje partnerskih odnosa sa već postojećim kompanijama u Republici Srpskoj“, istakao je Đokić.
On je podsjetio da Srpska ima dobru privrednu saradnju sa Italijom, ističući da se ukupna spoljnotrgovinska razmjena između Italije i Republike Srpske odvija na visokom nivou sa 183 miliona KM samo u prvih nekoliko mjeseci ove godine.
Kada je riječ o pokrivenosti uzvoza izvozom, Đokić je rekao da se on kreće u visokom procentu od 88,3 odsto.
„Republika Srpska je otvorena za privrednu saradnju, dobro mjesto za investiranje i stabilan partner koji može da prihvati i vodi razgovore na visokom nivou, te da izvrši obaveze“, istakao je Đokić.
On je rekao da su prednosti Srpske za investiranje njena geografska pozicija na granici EU sa veoma izgrađenim i snažnim institucijama koje pružaju osjećaj potpune stabilnosti sa dugogodišnjom makroekonomskom sigurnošću, koju je ostvarila kao rezultat velikih napora koje čini Vlada Republike Srpske.
Đokić je naveo da Srpska ima niz zakonskih rješenja koja privlače strane investicije i sigurnost za investiranje u Srpskoj, zaključujući da se trenutno radi na donošenju nekoliko novih zakona kojima će se omogućiti da se investitori još brže opredijele za Srpsku.
Predsjednik Konfidustrija Venecija Đulija Serđo Razeto rekao je novinarima da je na sastanku bilo riječi ne samo o prijedlozima, već i o mogućnostima konkretne saradnje italijanskih i privrednika Republike Srpske.
Predsjednik Područne Privredne komore regije Banjaluka Goran Račić rekao je da je više od 20 kompanija iz Republike Srpske iskazalo interesovanje za susret sa italijanskim privrednicima.
On je dodao da su predstavnici Privredne komore upoznali goste iz Italije o uslovima poslovanja, poreskom sistemu i zakonskim propisima u Republici Srpskoj.
„U toku današnjeg dana predstavnici preduzeća iz Srpske imaće priliku da u direktnim razgovorima sa italijanskim privrednicima razgovaraju o mogućnostima dalje saradnje“, zaključio je Račić.
On je rekao da će sutra na sastanku u Privrednoj komori Republike Srpske biti sumirani razgovori i definisani oblici saradnje u narednom periodu.
Izvor: SRNA

Ministar industrije, energetike i rudarstva Republika Srpske Petar Đokić svečano je u petak pustio u rad solarnu elektranu instalisane snage 240 kilovata koja se nalazi u krugu Termoelektrane Ugljevik.

„Na Svjetski dan zaštite čovjekove okoline, Elektroprivreda Republike Srpske i njeno zavisno preduzeće Rudnik i termoelektrana /RiTE/ Ugljevik promovišu kulturu izgradnje objekata iz obnovljih izvora energije i podstiču i druge na takvu aktivnost“, rekao je Đokić.

On je pohvalio rad RiTE Ugljevik, kao i njihovo nastojanje da se uključe u svjetske tokove proizvodnje struje iz obnovljivih izvora i podsjetio da ovaj energetski gigant proizvodi oko 30 odsto struje u Srpskoj.

„Republika Srpska je u pogledu energetskog paketa preuzela niz Energetske zajednice za jugoistočnu Evropu, pri čemu se podstiče izgradnja elektrana iz obnovljivih izvora energije i sve aktivnosti na zaštiti čovjekove okoline“, istakao je Đokić.

Inženjer Miroslav Gavrić rekao je novinarima da je solarna elektrana izgrađena za vlastite potrebe RiTE kao ogledni objekat, a u planu je izgradnja solarne elektrane mnogo veće snage na velikim površinama degradiranog zemljišta rudnika uglja.

On je podsjetio da je kompanija dužna da nakon eksploatacije degradirano zemljište ponovo privede namjeni, a izgradnja solarnih elektrana je jedna od mogućnosti da se to obezbijedi u budućnosti.

Sadašnja solarna elektrana projektovana je na 330.000 kilovat časova godišnje, uz vlastito ulaganje RiTE Ugljevik oko pola miliona maraka.

Gavrić je rekao da ova lokacija ima do 1.300 kilovat časova po metru kvadratnom godišnje prosječno zračenje sunca, što je među boljim lokacijama u Srpskoj.

Izvor: SRNA

Konditorska industrija RS nalazi se u sve većim problemima, što potvrđuje i zvanična statistika, koja je zabilježila da je uvoz slatkiša porastao za 6,2 miliona – na 96,9 miliona KM, dok je izvoz pao za dva miliona KM – na 47,7 miliona maraka.

Uprkos brojkama koje pokazuju negativne trendove, Slavko Stevanović, predsjednik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije u Privrednoj komori RS, smatra da konditorska industrija, koja broji desetak proizvođača u RS, unazad nekoliko godina bilježi trend rasta proizvodnje i pored aktivnih problema pri nabavci sirovina i snažne konkurencije na tržištu.

„Domaći slatki proizvodi najviše se izvoze u zemlje regiona“, kaže Stevanović i dodaje da se, pored okruženja, slatkiši iz RS mogu naći i na policama marketa Evropske unije, Australije, Kanade, SAD, Saudijske Arabije.

U Privrednoj komori RS ističu da uz sve probleme s kojima se susreću privredna društva u zemlji, kod konditora je izražen i problem negativnih efekata u promjenama kursa stranih valuta, jer su u velikoj mjeri uvozno zavisni sa sirovinama, poput kakoa i čokolade, koje se uopšte ne proizvode kod nas ili u malim količinama, kao što je slučaj s orasima ili lješnjacima.

Na domaćem tržištu naši konditori se suočavaju s preferiranjem slatkiša snažnih robnih marki iz inostranstva, koji se zbog strukture kapitala u trgovinskim lancima kvalitetnije pozicioniraju.

„Pored ovih problema, konditorska industrija u RS ima kvalitetnu politiku razvoja, jer se u pojedinim firmama najveći dio ostvarene dobiti ulože u razvojne programe i povećanje proizvodnje“, istakao je Stevanović.

Dobar primjer u konditorskoj industriji je preduzeće „Daž Aleksandrija nova“ iz Zvornika, koja se bavi proizvodnjom keksa, slanih grickalica i kakao-krem proizvoda. Oni ističu da je njihov obim proizvodnje 1.500 tona godišnje, te planiraju povećanje proizvodnje za oko 10 do 15 odsto. „Formiranjem takvog udruženja, uspjeli bismo da obezbijedimo i cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača jer bi se to udruženje borilo za regulisanje cijena uvoznih proizvoda i forsiralo domaću proizvodnju neophodnih sirovina“, naglasili su u „Dažu“.

Miroslav Turnšek, direktor „Mire“, koja godišnje proizvede oko 5.000 tona gotovih proizvoda keksa i vafla, kaže da intenzivno rade na tome da u narednim godinama povećaju obim proizvodnje i što više uposle slobodne kapacitete.

Od ukupne proizvodnje 77 odsto slatkiša „Mira“ proizvodi za izvoz, a 23 odsto za domaće tržište.

„Planiramo da do kraja 2015. godine investiramo u automatizaciju pakovanja“, kazao je Turnšek.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, istakao je da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS i Privredna komora RS, u saradnji s medijima, moraju kreirati efikasnu promociju kupovine domaćih proizvoda, između ostalog, domaćih slatkiša.

„Treba da se stvori ambijent u kome se kupovina domaćeg proizvoda izjednačava s platom domaćeg radnika“, istakao je Pavlović i dodaje da je to lokalpatriotizam u ekonomskom smislu.

„Zašto se na menijima vrtića u RS ne bi nalazila domaća hrana i domaći keksići“, pita se Pavlović.

Izvor: Nezavisne novine

RS će sopstvenim sredstvima graditi novi blok Termoelektrane Gacko, za koji je interes za učešće u izgradnji pokazala kineska kompanija „Dongfeng Electric“, čime će on biti u stoodstotnom vlasništvu RS, potvrđeno je „Nezavisnim“.

Kako je ranije najavljeno iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS, ove sedmice bi trebalo da dođe do potpisivanja memoranduma o razumijevanju između Vlade RS i ove kineske kompanije u državnom vlasništvu, koja iza sebe ima već uspješno realizovan projekat izgradnje termoelektrane u Stanarima.

Pored toga, očekuje se da se već na proljeće sljedeće godine krene s izgradnjom novog bloka TE Gacko, instalisane snage do 350 MW.

Srđan Milović, izvršni direkor za poslove proizvodnje uglja i razvoja Rudnika i Termoelektrane (RiTE) Gacko, rekao je da je to bila njihova inicijativa, koja je ozbiljno prihvaćena, te da slijedi potpisivanje memoranduma o razumijevanju.

„To će biti velika stvar za Gacko i za cijelu RS. Međutim, po meni tu je najbitnija ta orijentacija ka ličnim ulaganjima, a ne strateškim partnerima“, rekao je Milović i dodao da će to biti TE koja će biti u stoodstotnom vlasništvu RS.

Govoreći o stanju zaliha u RiTE Gacko, rekao je da je ono za sada zadovoljavajuće, te da nema prekida u radu TE.

Međutim, iz „Elektroprivrede RS“ (ERS) nam nisu mnogo otkrili kada je u pitanju finansiranje ovog projekta, kao ni sam koncept izgradnje.

„‘Elektroprivreda RS’ nikada nije odustala od izgradnje novog bloka Termoelektrane Gacko. To je opredjeljenje Vlade RS i taj projekat je ušao u strateške dokumente razvoja RS“, kazali su u ERS.

Prema njihovim riječima, način finansiranja projekta će zavisiti od opredjeljenja Vlade RS. Podsjetili su da su preliminarni razgovori vođeni u Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS s kineskom kompanijom „Dongfang Electric“.

„Očekuje se nastavak pregovora s ovom kompanijom, kako bi se sagledali svi aspekti moguće saradnje“, naveli su iz ERS i dodali da će koncept izgradnje biti utvrđen nakon što se urade potrebna sagledavanja jedne i druge strane, te nakon što se urade studije koje bi pokazale ekonomsku opravdanost projekta.

Podsjećamo da je Liang Jongbin, šef Kancelarije kineske kompanije „Dongfang Electric“ za centralnu i istočnu Evropu, prošle sedmice u Banjaluci uručio Petru Đokiću, ministru industrije, energetike i rudarstva RS, pismo namjere u vezi sa saradnjom u realizaciji projekta izgradnje novog bloka TE Gacko. Đokić je tada rekao da je za RS veoma važno da u realizaciji ovako značajnih projekata u elektroenergetskom sistemu ima partnera koji garantuje kvalitetnu i brzu izgradnju termoelektrane i koji iza sebe ima već uspješno realizovan projekat izgradnje termoelektrane u Stanarima.

„U ovom trenutku postoji jak interes i opredjeljenje Vlade Republike Srpske da se gradi nova, moderna termoelektrana u Gacku, koja će, primjenjujući najviše evropske standarde u pogledu emisije štetnih gasova i energetske efikasnosti, znatno podići obim proizvedene električne energije, doprinijeti ekonomskom razvoju RS i otvaranju novih radnih mjesta“, rekao je Đokić. Tom prilikom Jongbin je istakao spremnost kompanije da ubrzano realizuje ovaj projekat, te posebno zahvalio ministru Đokiću na ukazanom povjerenju.

U pismu namjere, koje je Đokiću uputio predsjednik kompanije „Dongfang“ Ven Šugang, između ostalog se navodi da je za ovu kinesku kompaniju veoma važan razvoj energetike u RS, uključujući i izgradnju novog bloka TE Gacko. Inače, projekat gradnje termoelektrane od 300 MW i modernizacije rudnika u Stanarima, koju finansira kompanija EFT, iznosi oko 600 miliona evra, odnosno oko 1,2 milijarde KM. Ukoliko se to ulaganje uzme kao parametar za moguću novu termoelektranu u Gacku, onda bi se moglo zaključiti da bi vrijednost investicije u hercegovački basen mogla iznositi oko 1,5 milijardi maraka.

Otkupljen udio ČEZ-a

Iz ERS su kazali da je arbitražni tribunal u septembru prošle godine donio konačnu arbitražnu odluku u arbitražnom postupku koji se vodio u Beču između tužioca ČEZ Prag i tuženih MH ERS – Matično preduzeće Trebinje i Z.P. RiTE Gacko.

Arbitražni tribunal je odbio odštetni zahtjev ČEZ-a gotovo u cijelosti (96,6%) i obavezao ČEZ da isplati ERS i RiTE Gacko 310.000 evra na ime troškova arbitražnog postupka.

Takođe je obavezao ERS da preuzme udio ČEZ-a u NERS, po cijeni od 2.039.522 evra, te da nadoknadi ČEZ-u trošak kursnih razlika u iznosu od 1.913.449 evra.

ERS je otkupila udio ČEZ-a u NERS, čime je stekla pravo da nesmetano raspolaže rezultatima istraživanja, kao i studijama koje su sačinjene za potrebe razvoja rudnika i izgradnje termoelektrane.

Izvor: Nezavisne novine

Vlada RS je u Nacrtu zakona o porezu na dobit predložila da se izdvajanja za reklamu i propagandu priznaju u visini stvarnih rashoda do pet odsto od ukupnog prihoda preduzeća, što će domaće firme staviti u vrlo neravnopravan položaj.

Takav prijedlog je, kako smo uspjeli saznati, naišao na veliko negodovanje domaće privrede, koja je hitno zatražila dodatne konsultacije s Ministarstvom finansija RS, jer smatraju da će kompanije koje nisu iz RS, a prisutne su na tržištu jakim reklamnim kampanjama, ozbiljno ugroziti domaće proizvođače.

Privrednici su stava da se predloženim izmjenama domaće firme stavljaju u još lošiju situaciju, kada im ulaganja, koja se i ne mogu porediti s konkurencijom, potpuno nepotrebno postaju još skuplja.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, rekao je da Komora i dalje dobija pismene primjedbe privrednika koje se tiču svih predloženih dokumenata u okviru seta poreskih zakona, a i između ostalog i kada je u pitanju član 19. Nacrta zakona o porezu na dobit, koji se odnosi na ograničavanje iznosa za oglašavanja. On je naveo da takvo ograničenje do sada nije postojalo, te da u Srbiji iznosi do 10 odsto od ukupnog prihoda.

„U vrijeme kada multinacionalne kompanije sve više i više ulažu u marketing, čemu naše firme ne mogu da pariraju, privrednici smatraju da se taj poreski tretman može smatrati velikim korakom unazad“, rekao je Blagojević. Izrazio je očekivanje da će već naredne sedmice imati dodatne razgovore s Ministarstvom finansija RS i da će se pri utvrđivanju prijedloga ovog i drugih zakona ići ka stvaranju povoljnijih uslova za poslovanje. Blagojević je podsjetio da je Komora u saradnji s Ministarstvom finansija RS organizovala niz javnih rasprava o cijelom setu poreskih zakona, među kojima je i Nacrt zakona o porezu na dobit RS, gdje su privrednici iznijeli veliki broj primjedaba.

„Nakon tih javnih rasprava, bili su i sastanci predstavnika Komore i Ministarstva finansija RS, gdje smo dobili uvjeravanja da će biti prihvaćen veliki broj primjedaba privrednika, kako bi na kraju prijedlozi svih tih zakona išli ka rasterećenju privrede i stvaranju što povoljnijeg poslovnog ambijenta“, rekao je Blagojević. Sa druge strane, treba reći da su iz Ministarstva finansija RS ranije naglasili da je na javnim raspravama iznesen veliki broj pozitivnih prijedloga i sugestija, koji će biti detaljno razmotreni, a značajan broj njih i ugrađen u prijedloge zakona, prije nego što ih budu razmatrali Vlada RS i Narodna skupština RS.

Nikola Gluhović, profesor marketinga, rekao je da postavljanje limita do pet odsto od ukupnog prihoda za tekuću godinu podrazumijeva da se na neki način pokušavaju ograničiti, odnosno smanjiti ukupni izdaci preduzeća za reklamu.

„Nekada se različito tretiraju troškovi marketinga, odnosno reklame, da li su to troškovi ili su to investicije na neki način. Onda se pokušava na neki način ograničiti djelovanje, a sve u cilju vjerovatno evidentiranja tog poreza na dobit“, rekao je Gluhović, naglašavajući da nije u potpunosti upoznat s cijelim nacrtom zakona, kako bi imao cjelovitu sliku.

Ipak, kazao je da su rijetka domaća preduzeća koja mogu u ovakvim uslovima recesije, iz tekućeg poslovanja, da izdvoje dio novca za reklamu u nekom značajnijem obimu.

„Ako vi na neki način domaće privrednike ograničavate time, a multinacionalne, međunarodne kompanije, nad kojima nemamo ingerencije, nemaju takve regule, to vjerovatno podrazumijeva da će oni, pošto su snažniji i imaju veće budžete za promociju, biti bolje pozicionirani“, pojašnjava Gluhović.

Kako je naveo, promocija i reklama su značajne za pozicioniranje na tržištu samih proizvoda, te se, ukoliko nema ograničenja, može iskoristiti za pozicioniranje u svijet potrošača kroz agresivniji pristup propagandi.

Izvor: Nezavisne novine

Brendiranjem do evropskog tržišta

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Predrag Gluhaković izjavio je danas da brendiranje jeste skupo, ali je sigurno i isplativo, i cilj Srpske je stvaranje što više brendova koji će biti konkurentni na evropskom tržištu.
Otvarajući šestu konferenciju pod nazivom „Marketing u trgovini, brendiranje proizvoda i usluga“, koja je održana u Privrednoj komori Bijeljine, Gluhaković je rekao da se ovom edukacijom osnažuju domaći proizvođači za izlazak na tržište EU, prvenstveno u oblasti zdrave hrane.
„U raznim proizvodnim djelatnostim i uslugama Republika Srpska već ima prepoznatljive brendove kao što je sir trapist, čija je zaštita pri kraju, imamo dobra vina i uspješan vinarski klaster od Trebinja do Kozarske Dubice, a imamo i Banju Vrućicu sa 100.000 noćenja gostiju iz EU od 200.000 noćenja ostvarenih prošle godine“, rekao je Gluhaković novinarima.
Prema njegovoj ocjeni, brend Semberije sigurno je poznati semberski kupus za koji je već zainteresovana Veletržnica Beograd, koja je balkanski lider u oblasti trgovine.
Gluhaković je rekao da i kvalitetna domaća rakija može da bude značajan brend ove regije i podsjetio da je nedavno završena zaštita čuvene domaće rakije Drenja sa područja Drvara.
On je istakao da Veletržnica Beograd nudi proizvođačima iz Republike Srpske da godinu dana besplatno koriste njenu infrasrukturu i logistiku, samo da dođu sa kvalitetnim domaćim proizvodom i da održe njegovu kontinuiranu ponudu.
Gluhaković je najavio da će do kraja godine konferencije o brendiranju domaćih proizvoda biti održane u Istočnom Sarajevu i Trebinju.
Privrednici bijeljinske regije koji su učestvovali na konferenciji pohvalili su saradnju sa Privrednom komorom i Ministarstvom trgovine i turizma Republike Srpske u nastojanju da zdravi domaći proizvodi nađu svoj put do evropskog tržišta.
Izvor: SRNA

HE Mesići – Nova

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i direktor „Elektrodistribucije“ sa Pala LJubomir Mrda svečano su danas u Mesićima kod Rogatice pustili u rad novoizgrađenu Hidroelektranu /HE/ „Mesići-Nova“, projekat vrijedan 10 miliona KM.
„Vlast se mjeri po onome što ostavi iza sebe. Ovo je dokaz da smo vlastitim sredstvima dokazali sposobnost i znanje da gradimo kapitalne objekte i postrojenja, koji imaju trajnu vrijednost i koji će dugo biti od koristi građanima Srpske“, poručio je Dodik na ceremoniji otvaranja ove hidroelektrane.
Riječ je o najsavremenijoj hidroelektrani protočno-derivacionog tipa u regionu, čija je proizvodnja iz obnovljivog izvora energije i koja će moći uspješno da radi narednih 70 godina.
„Hidroelektrana je rezultat naše pameti, vrhunskog znanja inženjera i stručnjaka različitih profila, te višegodišnjeg zajedničkog zalaganja svih zaposlenih i Uprave `Elektrodistribucije` Pale, koji su posljednjih godina nastojali da stvore pretpostavke za ozbiljniji razvojni iskorak preduzeća i obezbijede njegovu dugoročnu stabilnost“, rekao je Mrda.
Hidroelektrana „Mesići-Nova“ ima instalisanu snagu pet megavata i projektovanu godišnju proizvodnju 24 gigavat-časa električne energije.
To je najsavremenija hidroelektrana uvezanih tehnoloških cjelina, sa ulaznom građevinom i dovodnim tunelom proticajnog profila 4,9 metara kvadratnih, koji omogućava protok 12 metara kubnih vode u sekundi, cjevovodom pod pritiskom i mašinskom zgradom u kojoj se nalaze tri agregata sa „francis“ turbinama vertikalnog tipa i pripadajućom elektro-mašinskom opremom.
Ovo postrojenje potpuno je automatizovano i posjeduje centralni „skada“ sistem nadzora i upravljanja, koji omogućava daljinski monitoring, upravljanje i planiranje proizvodnje, što je svjetski standard u ovoj oblasti.
Posmatrano sa ekonomskog aspekta, izgradnja ovog objekta donijeće „Elektrodistribuciji“ sa Pala godišnji prihod veći od tri miliona KM, što je izuzetan potencijal za novo investiranje i zapošljavanje.
Izvor: SRNA