Donesena Uredba o postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja objavljena je u Službenom glasniku Republike Srpske, broj: 32/21 od 13. aprila 2021. godine. Uredbom se uređuju projekti kojima se pruža podrška, neophodna dokumentacija, uslovi i kriteriji za ocjenjivanja prijava.
Od ukupno obezbijeđenih 238 miliona KM, iz Garantnog COVID programa do sada je za kredite privrednicima koji su pretrpjeli štetu uslijed pandemije virusa korona ugovoreno 160 miliona KM kredita. Svaki kredit je obezbijeđen garancijom u visini do 70 odsto, potvrdio je Radivoja Krčmar, direktor Garantnog fonda Republike Srpske.
“Svaki mjesec je novi trend u pogledu garancija koje Garantni fond u ime i za račun Vlade izdaje privrednicima koji su pretrpjeli štetu zbog virusa korona. Banke su nas svaki mjesec dužne izvijestiti kome je odobren kredit i u kojem iznosu. Konkretno, sada imamo podatak da je do kraja marta plasirano 18 miliona KM kredita, a krediti su obezbijeđeni garancijom u iznosu od 70 odsto. Svaki naredni mjesec očekujemo da će biti veći obim plasiranih kredita, a već sada ima 48 predmeta koji su u obradi u bankama”, dodaje Krčmar.
On je istakao da interesovanje za ovakvim vidom kreditiranja kod privrednika postoji, te podsjetio da je to pomoć kojom Vlada Republike Srpske nastoji da sanira negativne posljedice pandemije i omogući neometan povratak poslovnim aktivnostima.“Ovim programom Garantnog fonda Vlada Republike Srpske bankama garantuje povrat do 70 odsto kredita za koje privrednici iz Republike Srpske apliciraju kod komercijalnih banaka. Ti iznosi, koji u ovim trenucima za pojedina preduzeća znače i opstanak mogu ići čak i do iznosa od 400.000 KM, u zavisnosti od kapaciteta kompanije, odnosno da li je u pitanju mikro, malo ili srednje preduzeće”, rekao je Krčmar.Do sada su ugovori o kreditiranju potpisani sa devet komercijalnih banaka i dvije mikroreditne organizacije iz Republike Srpske.
“Dvije banke nisu ispunjavale kriterijume, tako da su ugovori o plasiranju kredita potpisani sa devet komercijalnih banaka i dvije mikroreditne organizacije. S obzirom da su u pitanju javna sredstva moramo voditi računa o likvodnosti banaka i spremnosti da ispoštuju ugovorene obaveze”, dodaje Krčmar.
Pored garancija na kredite, Krčmar je podsjetio da je država privredi pomogla i isplatama doprinosa i plata radnicima u period kada im je rad bio zabranjen.
Izmjenama i dopunama Zakona o Garantnom fondu proširene su mogućnosti podrške Garantnog fonda.
“Zakon je usvojen 2010. godine od kada i Fond radi, ali je sadržao određene nedostatake. Konkretno, trgovačka preduzeća nisu mogla aplicirati za kredite koji bi bili obezbijeđeni garancijom Garantnog fonda, ako proizvodi iz njihovog asortimana nisu bili pretežno domaće proizvodnje. Vlada Republike Srpske je usvojila naše prijedloge, tako da smo sa 50 odsto, koliko smo do sada garantovali na kredite, došli do mogućnosti da izdajemo garancije do 70 odsto kredita”, istakao je Krčmar.
Komentarišući rad Garantnog fonda i planove za naredni period, Krčmar ističe da je misija fonda da ohrabri banke da plasiraju kredite firmama koje imaju novu poslovnu ideju te žele uvećati biznis ili otpočeti sa drugom djelatnošću, a da će Garantni fond, garantovanjem dijela njihovih obaveza za kredite bankama, smanjiti rizik finansiranja.
“Mi smo na raspolaganju bankama ukoliko žele privrednim subjektima da odobre kredit, ali im nedostaje dovoljno obezbjeđenja. Važno je istaknuti da naša misija i zadatak kao fonda nije da ostvarujemo visok profit nego moramo obezbjediti stabilan rast poslovanja,sačuvati kapital fonda i pokriti troškove poslovanja, jer smo akcionarsko društvo i nismo oslonjeni na budžet”, naglašava Krčmar.
Zaključuje da će Garantni fond i u narednom periodu nastaviti da efikasno ostvaruju svoju misiju, te da će se u svom radu posvetiti jačanju lokalnih i regionalnih saradnji, te garantovanjem kredita namijenjenih poljoprivredi i ulaganju u nove tehnologije biti pouzdan partner svim privrednicima i time doprinijeti rastu i razvoju privrede Republike Srpske.
Pod sloganom “Hibridna energetska budućnost” samit organizuju Elektroprivreda Republike Srpske, Grad Trebinje i firma SET Trebinje.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je Srni da je prvi kvartal prošle godine bio jako dobar i da je to bila dobra osnovica, kao i da stanje u šumarstvu Srpske u prva dva mjeseca upućuje na zaključak da će u prvom kvartalu ove godine biti blaži podbačaj u odnosu na isti prošlogodišnji period.
Obrazac zahtjeva sa popisom potrebne dokumentacije dostupan je na sajtu Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, u sekciji “Uredba o postupku dodjele sredstava ugostiteljima koji pružaju uslugu smještaja i turističkim agencijama” (link: http://skr.rs/zz9s ), a rok za podnošenje prijava je 20. april 2021. godine.
„Carina bez papira“ praktično znači da u BiH od 01. jula počinje primjena elektronskih carinskih postupaka, prvenstveno novog elektronskog provoznog sistema, kao i primjena elektronskih carinskih deklaracija u izvoznim i uvoznim postupcima.
Ukoliko ste kompanija koja želi da investira 50% vrijednosti određenog rješenja za unapređenje Vašeg poslovanja, onda je poziv Digital Challenge Owner upravo za vas!
Ovo istraživanje ima za cilj analizirati stanje i potrebe privatnog sektora za radnom snagom, kao i ponudu od strane obrazovnih institucija. Nakon toga će biti definisani koraci koji će dovesti do poboljšanja situacije, kako kroz obuke na radnom mjestu, tako i kroz poboljšanje formalnih programa obrazovanja.
Cilj navedenih Izmjena je, kako se navodi u saopštenju, prije svega pružiti mogućnost klijentima banaka i mikrokreditnih organizacija koji se suočavaju sa negativnim ekonomskim posljedicama da podnose zahtjeve za posebnim mjerama i tokom 2021. godine, pri čemu se mjera moratorijuma može odobriti sa trajanjem do 30.06.2021. godine, a mjera grejs perioda do 31.12.2021. godine.
Ovim projektom AHK želi olakšati pristup informacijama o tržištu Bosne i Hercegovine tako što će članovi BME-a imati direktan pristup potencijalnim dobavljačima na gore navedenoj platformi i biti u mogućnosti uspostaviti direktan kontakt sa njima.
GIZ nudi finansijsku i tehničku podršku kompanijama koje žele da posluju ili su već počeli da djeluju u zemljama u razvoju i na tržištima u razvoju.
Sekretar Udruženja šumarstva i drvoprerade u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je Srni da je u prošloj godini ostvaren dobar rezultat u proizvodnji sektora šumarstva i da je u okvirima očekivanja zbog kretanja zabilježenih posebno u drugom polugodištu prošle godine.
Since Adobe no longer supports Flash Player after December 31, 2020 and blocked Flash content from running in Flash Player beginning January 12, 2021, Adobe strongly recommends all users immediately uninstall Flash Player to help protect their systems.
U sklopu bogate agende foruma, predstavnici vodećih međunarodnih organizacija poput United National World Tourism Organization (UNWTO), World Bank, Global Tourism Resilience Council, Travel Weekly sa sjedištem u Londonu, te MMGY sa sjedištem u SAD-a, vodeće kompanije za brendiranje i marketing destinacija, predstaviće viziju budućnosti turističke industrije u Bosni i Hercegovini.
Cilj donošenja ove uredbe je pružanje finansijske podrške, u periodu od 1. avgusta do 31. decembra 2020. godine, za održavanje likvidnosti privrednih subjekata koji imaju finansijski gubitak zbog posljedica pandemije virusa korona.
Afiša ima za cilj da informiše privredne subjekte o novinama koje donosi ovaj Zakon.
Najniža plata u Republici Srpskoj za 2021. godinu utvrđuje se u visini od 520,00 KM i predstavlja platu nakon oporezivanja.
Direktor Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić istakao je za “Glas Srpske” da je zbog virusa korona i mogućeg novog “zaključavanja” teško predvidjeti kretanja u 2021. godini.
Zakon o jedinstvenom sistemu za multilateralne kompenzacije i cesije usvojen je 2014. godine na zahtjev Privredne komore RS. Samo dvije godine kasnije zakon je pretrpio izmjene, da bi na osnovu iskustava iz prve obavezne multilateralne kompenzacije, koja je održana u oktobru 2015. godine, bio unaprijeđen kompletan sistem.
„Sredinom godine smo kupili zemljište, a krajem jula počela je izgradnja novog proizvodnog pogona. Sa početkom proizvodnje modne i namjenske obuće u ovoj hali otvorili smo novo poglavlje u istoriji naše kompanije“, rekao je Srni vlasnik i generalni direktor „Dermala“ Radenko Bubić.
