Info Pult

22.05.2018. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci je održana radionica „Pametne senzorske platforme – istraživanja i primjene“ . Cilj radionice je uspostavljanje čvršćih veza između akademske zajednice i privrede kroz prikaz tekućih istraživanja koja se provode na Elektrotehničkom fakultetu u saradnji sa partnerima sa drugih fakulteta i univerziteta, kao i iz privrede.

Radionica je okupila istraživače sa Univerziteta u Banjoj Luci i partnerskih Univerziteta, predstavnike privrednih organizacija iz Republike Srpske, Srbije i Hrvatske, predstavnike Privredne komore Republike Srpske, nadležnih ministarstava, Gradske uprave, te druge zainteresovane aktere, koji bi trebalo da razmotre konkretne mogućnosti primjena savremenih tehnologija.

Program radionice je na Program radionice Pametne senzorske platforma. Poslije svakog predavanja je bila diskusija na kojoj su učesnici jasno iskazali potrebu realizacije ovakvih potreba jer se rezultati ovih istraživanja mogu primijeniti raznim aspektima privrednih aktivnosti.

Velika zahvalnost prof. Dr Zdenki Babić koja je organizovala ovakav skup. ETFBL – objava

10.05.2018. Procjene su da u Bosni i Hercegovini trenutno nedostaje 6.000 softver-inženjera

Bosna i Hercegovina je danas izgubila 1,5 miliona BAM potencijalnog prihoda. To je svakodnevni gubitak zbog nedostatka kvalificirane radne snage za potrebe softverske industrije u Bosni i Hercegovini. Asocijacija kompanija softverske industrije Bit Alijansa procjenjuje da postoji hitna potreba za 6.000 softver-inženjera, programera i ostalih stručnjaka iz izvozno orijentirane bh. softverske industrije. Procjena je da bi se njihovim angažmanom u Bosni i Hercegovini prihodovalo više od 540 miliona maraka godišnje.

„Bit Alijansa smatra da bi Bosna i Hercegovina trebala usmjeriti društvenu energiju na školovanje softver-inženjera. Ukoliko bi popunili sve potencijalne tražene pozicije u brzorastućoj softverskoj industriji, ona bi postala istinski motor razvoja našeg društva i vodeća izvozna industrija“, ističe Armin Talić, generalni menadžer Bit Alijanse. „Izuzev nekoliko pozitivnih primjera, nažalost, niti se institucionalno ulaže u obrazovanje ovog kadra kroz univerzitete, niti postoji odgovarajuća zakonska i budžetska podrška državnih struktura“.

Softverske kompanije u Bosni i Hercegovini najviše rade za međunarodne kompanije te svoja softverska rješenja izvoze. Za dalji razvoj ove industrije neophodni su odgovarajući obrazovani kadar, unaprijeđena infrastruktura i poslovno okruženje. Institucije vlasti na svim nivoima imaju svoju ulogu u ovome. Ukoliko se ne popune prazna radna mjesta u bh. softverskim kompanijama, investitori će potražiti poslovne partnere na drugim tržištima, a time se neće spriječiti ni odliv mladih koji bi svoje zaposlenje našli u Bosni i Hercegovini.

„Obrazovni sistem ne prati potrebe tržišta. Proizvodimo kadar koji se dugo zadržava na biroima i doprinosi općem nezadovoljstvu“, upozorava Talić i naglašava da softverska industrija očekuje od obrazovnih institucija i nadležnih ministarstva da usmjeravaju mlade da studiraju informacione tehnologije. „S druge strane, država bi trebala ponuditi zakonska rješenja i odgovarajuće poticaje, jer softverska industrija ima mogućnost da smanji odliv mozgova te poveća platežnu moć stanovništva. Međutim, treba reagirati odmah“, dodaje Talić.

Softverska industrija već sada ima značajno učešće u ukupnom bruto domaćem proizvodu BiH. Proizvodi „ekološki čiste proizvode“, bilježi rast izvoza, primanja su za 50% iznad prosjeka u zemlji, više od pola zaposlenika je mlađe od 35 godina.

Bit Alijansa okuplja 33 softverske kompanije sa više od 2.000 visokokvalificiranih zaposlenika. Procjene su da u BiH trenutno radi između 4.000 i 4.500 programera. Iz bh. škola izađe  do 250 softver-inženjera godišnje.

S ciljem prezentacije dosadašnjih rezultata i aktivnosti realizovanih u svrhu osnaživanja softverske industrije u BiH, Bit Alijansa u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i prometa BiH organizuje Drugu konferenciju o potencijalima razvoja softverske industrije BiH. Konferencija će se održati 10. maja 2018. godine u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Uz slogan “Uspjesi, izazovi i mogućnosti”  Konferencija ima cilj predstaviti realizovane aktivnosti usmjerene razvoju softverske industrije Bosne i Hercegovine kao i uspostavljanje kontinuiteta podrške softverskoj industriji s posebnim osvrtom na segment obrazovanja i institucionalne podrške.

Na konferenciji će biti predstavljen i primjer Bugarske koja je iskoristila globalnu potrebu za softver-inženjerima. Prepoznata je kao „Silicon Valley“ ovog dijela Evrope, bugarska softverska industrija bilježi godišnji rast od 17%, zapošljava 65.000 stručnjaka i čini 2,4% BDP-a Bugarske.

Učesnici i gosti ovogodišnje Konferencije će biti predstavnici IT kompanija u BiH, institucija vlasti u BiH sa svih nivoa, predstavnici obrazovnih institucija, predstavnici drugih perspektivnih industrija u našoj zemlji, zatim predstavnici međunarodnih institucija i organizacija u BiH, nevladinog sektora, medija i druge relevantne zainteresirane javnosti.

27.04.2018. godine na Univerzitetu u Banja Luci u amfiteatru Studijskog programa stomatologija, u Kampusu, promovisan je projekat „Sinteza nanočestica zlata i njihova primjena u stomatologiji, medicini i industrijskom sektoru – transfer naučnih saznanja iz laboratorije u praktičnu primjenu“. Projekat je predstavila grupa naučnika sa moderatorom i naučnim istraživačem na ovom projektu Doc. dr Valentinom Veselinović.

Projekat je podržalo Ministarstvo nauke i tehnologije, Univerzitet u Banja Luci kao i EUREKA. Projekat je nastao u saradnji Univerziteta u Banja Luci – medicinski fakultet, Istočnom Sarajevu – medicinski fakultet.

Prof. dr Rebeka Rudolf, vanredni profesor na mašinskom fakultetu u Mariboru – Slovenija, zaposlena u Zlatarna Celje d.d. kao vođa istraživačkog tima je predstavila kako su došli do rešenja da prave nanočestice zlata koje koriste u svim industrijskim granama kao i u stomatologiji i medicini. Ujedno, oni su i partneri na projektu fakulteta stomatologije u Banja Luci.

Naučni saradnik Rajko Bobovnik, istraživač iz oblasti nanomaterijala i polimera, sa Fakulteta za polimere u Slovenj Gradec-u – Slovenija je prezentovao sintezu PMMA/Au nanočestica (kompozit) i karakterizaciju polimernog kompozita. Od ovih materijala se danas prave materijali koji će zamijeniti plastiku a oni su organskog sastava tako da se u zemlji pretvaraju u humus. U budućnosti EU će zamijeniti upotrebu plastike iz baznih ruda – nafte.

Dr Danica Popović sa stomatološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu – Srbija je prezentovala Primjenu nanočestica Au i nanokompozita PMMA/Au u medicini. Zanimljive su mogućnosti primjene nanočestica u implatantima koje sprečavaju infekcije jer zlato je poznato kao imflatoran materijal. Primjena u tekstilnoj industriji za proizvodnju odjeće koja se ne gužva, koja odbija prljavštinu – servisi, prljava radna mjesta, medicina….

Cilje prezentacije je veza akademske zajednice sa realnim privrednim zahtjevima i korišćenje u novim proizvodima koji mogu kompanije učiniti globalno zanimljivim i prepoznatljivim na tržištima. Ujedno, ovaj pristup naučno istraživačkom radu garantuje svrsishodnost proizvodnje visokoobrazovanih kadrova jer rezultat naučnoistraživačkog rada mora biti proizvod, usluga ili pilot projekat sa dostignutim nivoima u zavisnosti od stepena razvoja ljudskog uma – što je predstavnik PKRS, Slobodan Dragičević istakao u obraćanju i pitanjima oko primjene u drugim industrijskim sektorima.

Dogovoreno je da profesori učestvuju i u prezentovanju ovih proizvoda za potrebe privrede, raznih djelatnosti i branši, u Privrednoj komori RS. dana 29.05.2018. godine je održan sastanak u PKRS sa Doc. dr Veselinović sa Slobodanom Dragičevićem oko detalja i prijedloga prezentovanja privrednicima realnih rezultata i moguće primjene u privrednim granama. Oko ovih detalja ćemo Vas obavijestiti putem našeg WEB site-a i Android aplikacije „Privredna komora RS“ na Google Play prodavnici.