BFC SEE: Održana Konferencija “Povoljno poslovno okruženje i povećanje investkcija”

10.06.2022.

U Republici Srpske 12 lokalnih zajednica ima sertifikate povoljnog poslovnog okruženja – BFC, a u procesu su još četiri lokalne zajednice, rekao je danas na Jahorini predsjednik Privredne komore Pepublike Srpske Pero Ćorić.
Ćorić je pred početak konferencije posvećene razvoju lokalnih samouprava i Programu “Povoljno poslovno okruženje i povećanje investicija” novinarima rekao da je u Republici Srpskoj sve više zainteresovanih lokalnih zajednica za ovaj program koji traje oko godinu dana.

On ističe da su lokalne zajednice koje imaju BFC standard u prilici da kvalitetno izađu i dobijaju donacije kako sa nivoa Republike Srpske, tako i međunarodnih donatora.

“Mi smo sada u prilici da provodimo projekte međunarodnih donatora u šest lokalnih zajednica, a to su projekti za digitalizaciju lokalne samouprave i projekat u četiri lokane zajednice identifikacija poljoprivrednog zemljišta”, napomenuo je on.

On je naglasio da su lokalne zajednice koje su uspjele da dobiju serifikat povoljno poslovno okruženje zadovoljile 10 osnovnih kriterija, 60 podkriterijuma i pokazalo se da su te lokalne zajednice uspjele da privuku, kako domaće, tako i strane investitore.

Prema njegovim riječima, lokalne zajednice su kroz ovaj program povećale i stavile u funkciju svoje ljudske i materijalne kapacitete.

On je rekao da Privredna komora Republike Srpske od 2013. godine vodi Program “Povoljno poslovno okruženje i povećanje investicija” koji je regionalnog karaktera gdje učestvuju BiH, Srbija, Crna Gora, Sjeverna Mmakedonija i Hrvatska.

Ćorić je istakao da u Republici Srpskoj postoji mreža za povoljno poslovno okruženje koju čine Ministarstvo privrede i preduzetništva, Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, Savez opština i gradova i Privredna komora koja je i tehnički sekretarijat ovog programa.

“Za ovih devet godina Republika Srpska je postigla najbolje rezultate i u godini kada Privredna komora slavi 30 godina rada i postojanja mogu reći da smo napravili jedan dobar iskorak”, kaže Ćorić.

Ćorić dodaje da je jedan od uslova da se stvori povoljna infrastruktura, u čemu je veliku ulogu imala i Vlada Republike Srpske, jer lokalni budžeti nisu bili u mogućniosti da to isfinansiraju.

“Jedna sinergija lokalnih zajednica, Vlade Srpske i drugih nivoa vlasti u BiH omogućila je da privrednici, odnosno investitori dolaze u takve lokalne zajednice”, rekao je on i dodao da je današnja konferencija prilika da se pokažu iskustva tih lokalnih zajednica.

On je pozvao i ostale lokalne zajednice da idu ovim putem u čemu će im pomoći i Privredna komora Republike Srpske.

Samo ekonomski jaka Republika Srpska ne treba da brine za svoju budućnost, poručio je premijer Srpske Radovan Višković, otvarajući na Jahorini konferenciju pod nazivom “Povoljno poslovno okruženje i povećanje investicija”.
Višković je izrazio uvjerenje da će zaključci sa ovog skupa biti već na sljedećoj sjednici Vlade Srpske i da će biti u pravcu da se pojača
ekonomski kapacitet Srpske.

On je naglasio da Republika Srpska ima povoljno privredno okruženje za privlačenje investicija ali da je blokada za investitore “politička sigurnost” u BiH, što ne zavisi samo od institucija Srpske.

Višković je rekao da je ponosan na to što je Vlada zajedno sa Privrednom komorom Srpske i Unijom udruženja poslodavaca sve ove godine kreirala takav poslovni ambijent za koji se može reći da je najpovoljniji u okruženju.

Napominjući da u svijetu divljaju cijene energenata, Višković je ponovio da Srpska ima veliku prednost jer ima i viškove električne energije i mogućnost da je plasira na inostrano tržište i ostvaruje prihod, te da ima najjeftiniju cijenu električne energije u regionu.

Višković je rekao da je ovaj skup na Jahorini s namjerom da se ohrabre svi koji su u dilemi da li da idu ovim putem, te naglasio da sertifikat /Program za povoljno poslovno okruženje BFC/ ne odlučuje, ali je neophodan uslov da bi se išlo dalje, te pozvao sve lokalne zajednice da se uhvate u koštac i da krenu prema sertifikaciji.

On kaže da daje prednost domaćim investitorima i napominje da zahvaljujući tome Republika Srpska od početka epidemije virusa korona do danas ima više zaposlenih ljudi nego što je na bilo koji način ostalo bez posla.

Višković je rekao da je ponosan na privrednike i lokalne zajednice i na ljude koji su zaslužni za to da Srpska ima 321.000 osiguranih lica što nikada do sada nije imala, ima prosječnu platu u posljednje tri i više godina puno veću nego što je u Federaciji BiH.

“To je naša snaga i moć, ostanimo na tom putu i sigurno ćemo se razvijati”, poručio je Višković.

Prema njegovim riječima, Vlada Srpske je to pokazala kod sredstava koja se doznačavaju lokalnim zajednicama u infrastrukturu u poslovnim zonama, od Prijedora do Trebinja.

Kao dobar primjer, Višković je naveo opštinu Prnjavor, kojoj je Vlada bez naknade prenijela nekoliko desetina hiljada metara kvadratnih zemljišta u blizini petlje na atraktivnoj lokaciji, a oni su to iskoristili tako da su tamo doveli desetine novih investija.

“To je poruka i put kako treba da radimo. To su radili i ostali”, dodao je Višković.

Višković je podsjetio da je Vlada Srpske, kada je kreirala Budžet i Ekonomsku politiku osnovala Direkciju za investicije, kao jednu tačku gdje će svi budući investitori imati kontakt mjesto, gdje treba da se jave i gdje im prestaje svaka obaveza, odnosno ne treba da idu od šaltera do šaltera i prikupljaju dokumenta.

“Napravljen je i registar dijaspore, da imamo registar naših ljudi van granice, koji su naša šansa za investiranje u Srpsku”, dodao je on.

Višković je napomenuo da je nedavno bio na jednom skupu u Švajcarskoj, a da će poslije ovoga ići u Grčku da se i ti ljudi animiraju.

“Oni su naša šansa za investriranje u Srpsku”, rekao je on.

Višković kaže da ne očekuje u Srpskoj neku multikompaniju, iako je bilo razgovora i sa takvima, te pojasnio da Srpska ne može da im ponudi ono što oni traže, a to je kapacitet sa 10.000 radnih mjesta, jer se ne mogu dislocirati u više zajednica.

On se osvrnuo i na činjenicu da je Vlada Srpska za deficitarno zanimanje za svaku lokalnu zajednicu obezbijedila besplatan prevoz i stipendiju od 100 KM mjesečno na teret Vlade, ali da se ne ispune kvote svake godine jer nema dovoljno interesovanja.

“Radimo u kontinuitetu, moramo da mijenjamo i pristup u glavama poslodavca da je radnik na prvom mjestu. Nije poslodavac glavna vedeta u preduzeću, nego stručni, kvalifikovni i kvalitetni radnici. Oni koji to razumiju idu ubrzanim korakom, a koji ne razumiju prave štetu sebi”, naglasio je Višković.

Predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske LJubiša Ćosić istakao je da su opštine i gradovi u Srpskoj, nakon epidemije virusa korona spremne da pomognu privrednicima i da pri kreiranju lokalnih budžeta i politika vode računa i o interesu privrednih subjekata.
Ćosić je na Jahorini, pred početak konferencije posvećene razvoju lokalnih samouprava i Programu “Povoljno poslovno okruženje i povećanje investicija” rekao novinarima da je Savez opština i gradova jedan od potpisnika memoranduma koji definiše načine i pravce dodjeljivanja sertifikata povoljnog poslovnog okruženja BFC, koje imaju neke lokalne zajednice u Republici Srpskoj, što pokazuje koliko je bitan istinski odnos lokalne zajednice prema privredi.

On je istakao da grad Istočno Sarajevo i šest opština u njegovom sastavu nemaju BFC sertifikat, ali ih ništa ne sprečava da rade na tome u saradnji sa Privrednom komorom.

Ćosić je naglasio da je današnja konferencija prilika da se kaže da su u Republici Srpskoj odavno pojednostavljeni procesi registracije samostalnih preduzetničkih djelatnosti, ubrzan proces izdavanja građevinskih dozvola, upotrebnih dozvola, da je promijenjen odnos prema privrednom sektoru formiranjem savjeta za poslovni i ekonomski razvoj.

On naglašava da svu podršku privednicima pruža Savez opština i gradova, lokalne zajednice, Vlada, kao i Privredna komora, koja artikuliše potrebe privrednog sektora u Republici Srpskoj.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je naglasio da ovaj grad ima BFC sertifikat, te da su trenutno u resertifikaciji, napominjući da bi to bilo već završeno, ali je pojava virusa korona to na neki način zaustavila.

“Hvala Privrednoj komori i svim njenim saradnicima koji su nas uspješno vodili kroz sve ovo. Papir skoro da ništa ne znači ako to ne primjenjujete. Ako ima lokalnih zajednica koje to primjenjuju, to je sigurno dobro, ali ovaj sertifikat na neki način vuče naprijed, jer sve manje ozbiljni privrednici imaju vremena da se bavi istraživanjem tržišta”, istakao je Ćurić.

On ističe da ozbiljni privrednici gledaju lokalne zajednice koje već imaju sertifikate, ne istražuju tržište, što znači da su zadovoljili sve ono što privredi treba.

“Što se tiče Trebinja, mi smo svjesni da treba da privlačimo i strane investitore, ali moramo da napravimo poslovno okruženje povoljno i za naše privrednike. Ako su naši privrednici uspješni, ako su konkurentni na tržištu regiona, svi zajedno dobijamo”, istakao je Ćurić.

On je dodao da je dosta toga urađeno u posljednje vrijeme po tom pitanju u Trebinju i da ovaj grad već treću godinu primjenjuje BFC sertifikat i rezultati su već vidljivi.

“Dajemo popuste od 99 odsto za privrednike koji se odluče da ulažu u poslovnoj zoni u proizvodne objekte. Znači, na rentu i 25 odsto na troškove uređenja i dajemo mogućnost da kupe zemljište, a plate nakon pet godina. Naravno, postoje obaveze, mi već nakon godinu očekujemo da zaposle određeni broj ljudi i izgrade objekat”, istakao je Ćurić.

Konferenciji su prisustvovali i ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Senka Jujić, pomoćnik ministra za ekonomsku saradnju u Ministarstvu privrede i preduzetništva Srpske Slobodanka Dubravac, pomoćnik ministra za informaciono društvo Denis Turkanović.

Na Konferenciji su održane i dvije panel diskusije, a uručeni su i sertifikati gradovima i opštinama koji su u prethodne dvije godine uspješno prošli process sertifikacije, odnosno resertifikacije u skladu sa BFC SEE programom, a to su Teslić, Prijedor, Gradiška, Laktaši, Doboj, Kotor Varoš i Zvornik.

Konferenciju su organizovali Privredna komora Republike Srpske i Mreža za povoljno poslovno okruženje Srpske koju čine Ministarstvo uprave i lokalne samouprave, Ministarstvo privrede i preduzetništva i Savez opština i gradova Republike Srpske.