Info Pult

mini-hidroelektrana-Zapeće-658x391

Puštena u rad mini HE „Zapeće“

By | Aktuelnosti, Energetika i rudarstvo, slide | No Comments

Mini hidroelektranu „Zapeće“ na rijeci Ugar svečano su danas pustili u rad ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić, član uprave austrijske energetske grupe „Kelag“ Armin Virsma i direktor kompanije „Interenerga“ iz LJubljane Anton Papež.

Read More
20150822_101850

Promocija domaćih proizvoda u Trebinju

By | Naše je bolje | No Comments

Promocija u TrebinjuPrivredna komora Republike Srpske i Područna privredna komora Trebinje, u saradnji sa gradom Trebinje, organizovali su 22. avgusta promociju domaćih proizvoda u okviru projekta „Naše je bolje“.

Na 18 štandova, postavljenih u Ul. Jovana Dučića u blizini ljetne bašte hotela Platani, proizvođači iz Republike Srpske predstavili su prehrambene, kozmetičke, ali i tekstilne proizvode.

Cilj ove manifestacije bio je da se još jednom domaćim potrošačima predstavi dio onog šta se proizvodi u Srpskoj, te ukaže na značaj kupovine domaćih proizvoda. Ponovoljeno je da kupovinom proizvoda iz Srpske jačamo domaću privredu, izdvajamo više novca za školstvo, zdravstvo, sport, kulturu, zadržavamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta, ali i smanjujemo spoljnotrgovinski deficit.

Direktor Područne privredne komore Trebinje, Veselin Savić, rekao je da će se ovakve promocije održavati i u ostalim gradovima Republike Srpske da bi se građanima ukazalo da je davanje prednosti domaćem proizvodu, osim za zdravlje, bitno i za jačanje ekonomije.
– Želimo da upoznamo građane o tome šta naši proizvođači nude i čime sve raspolažemo da bi počeli više da razmišljaju o kupovini upravo tih proizvoda, a ne da prednost daju proizvodima koji se uvoze. Domaćoj proizvodnji mora se pružiti šansa da se razvija – rekao je Savić.

Veliki broj radoznalih građana Trebinja, ali i turista zastajao je kod primamljivih štandova naših proizvođača. Dok su jedni uživali u čarima domaćeg voća i povrća, meda i proizvoda od smokve, sira, pršuta, alkoholnih i bezalkoholnih pića, drugi su sa oduševljenjem razgledali modne detalje, proizvode tekstilne industrije i kozmetike napravljene na biljnoj bazi.

 

Stoka - krave

Javni poziv za raspodjelu tarifnih kvota prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda za četvrti kvartal 2015. godine

By | Novosti iz Komore, slide | No Comments

Na osnovu člana 3. stav (2) i člana 4. Odluke o upravljanju tarifnim kvotama za poljoprivredne proizvode (“Službeni glasnik BiH“, broj 56/14), Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine objavljuje Javni poziv za raspodjelu tarifnih kvota prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda za četvrti kvartal 2015. godine.

Read More

Eam et munere debitis

By | Predlozi i inicijative | No Comments

Eam et munere debitis, nonumes menandri persequeris at per. Eu pri altera petentium, ea alia consul apeirian cum. Quod nusquam urbanitas quo ei. Id pro labitur oportere.

Ex prompta lucilius adipiscing cum, nam laoreet dignissim ex. Dicant vivendo fierent sit te, ad est velit dolore. In nec erat tempor, te sea posse impetus volumus. Eum cu sonet nemore interesset, duo laoreet salutandi an. Et sit dicam quando. Ne mei fuisset tacimates scripserit, no omnes aliquid dignissim vel, ad habeo dolorum consetetur sit. Vix ea affert denique.

20150730 CREDO KRAJINA (12)

Grant od 956.137 KM za 35 projekata

By | Novosti iz Komore, slide | No Comments

Razvojni fond projekta “Kredo Krajina” sufinansiraće sa ukupno 956.137 KM 35 projekata preduzeća, organizacija i lokalnih zajednica.
U okviru drugog javnog poziva na koji su mogla da apliciraju privredna društva iz metalske, drvne i prehrambene industrije, kao i industrije kože i obuće, te jedinice lokalne samouprave i neprofitne organizacije sa područja Krajine odobreno je ukupno 35 projekata, ukupne vrijednosti 3.885.853 KM.

Read More
uvoz i izvoz

PADAJU UVOZ I IZVOZ

By | Makroekonomija, Uncategorized | No Comments

uvoz i izvoz
Vrijednost robne razmjene RS sa inostranstvom u prvoj polovini godine dostigla je 1,702 milijarde evra, a u odnosu na isti period 2014. smanjeni su i izvoz i uvoz, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Iz RS je u prvih šest mjeseci na ino-tržište izvezena roba vrijedna 633,04 miliona evra, što je za 4,7 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Najveća izvozna tržišta bila su Italija, Srbija, Njemačka, Slovenija i Austrija.
Uvoz je istovremeno smanjen za 8,8 odsto na 1,069 milijardi evra. Najviše inostrane robe stiglo je iz Srbije, Rusije, Italije, Njemačke i Kine.
Spoljnotrgovinski bilans Srpske sa inostranstvom i dalje je negativan, a deficit je na kraju prvog polugodišta dostigao 436,02 miliona evra. Pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu je iznosila 59,2 odsto.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su glavni izvozni potencijali Srpske bili poljoprivredni i prerađivački proizvodi, odnosno drvoprerađivački i sektor proizvodnje električne energije. Iako je uvoz poljoprivrednih proizvoda porastao za 11,7 odsto, on je kompenzovan skokom izvoza u sektoru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 22,3 odsto.
Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je dobro što je pozitivan indeks na strani izvoza, ali da je situacija još teška zbog vanrednih okolnosti usljed prošlogodišnjih poplava.
– Privrednici iz Srpske i godinu nakon poplava su u teškoj situaciji i prilično su nezadovoljni jer su izostali povoljniji krediti za privredu i dodatna sredstava iz Fonda solidarnosti – kaže Ćorić.
On dodaje da su posljedice poplava uzele danak u prerađivačkom sektoru, čiji je izvozni učinak u prvih šest mjeseci ove godine smanjen za 3,2 odsto, dok je uvoz u istoj oblasti porastao za 2,4 odsto.
– Prerađivačka industrija je generator razvoja i ključ za rast izvoza i trebalo bi joj posvetiti više pažnje u narednom periodu. Srpska bi trebalo da iskoristi komparativne prednosti kojima raspolaže i da uveže primarnu proizvodnju sa plodnih oranica Lijevča polja, Semberije i Posavine sa prerađivačkom industrijom, kako bismo izvozili finalni proizvod sa visokom dodatnom vrijednošću – istakao je Ćorić.

Zemlje u koje smo najviše izvozili (miliona evra)

Italija 121,66
Srbija 82,93
Njemačka 63,61
Slovenija 60,95
Austrija 57,15

Zemlje iz kojih smo najviše uvozili (miliona evra)

Srbija 183,86
Rusija 154,48
Italija 139,48
Njemačka 84,48
Kina 72,34

Izvor: Glas Srpske

PADAJU I UVOZ I IZVOZ

By | Uncategorized | No Comments

uvoz i izvoz
Vrijednost robne razmjene RS sa inostranstvom u prvoj polovini godine dostigla je 1,702 milijarde evra, a u odnosu na isti period 2014. smanjeni su i izvoz i uvoz, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Iz RS je u prvih šest mjeseci na ino-tržište izvezena roba vrijedna 633,04 miliona evra, što je za 4,7 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Najveća izvozna tržišta bila su Italija, Srbija, Njemačka, Slovenija i Austrija.

Uvoz je istovremeno smanjen za 8,8 odsto na 1,069 milijardi evra. Najviše inostrane robe stiglo je iz Srbije, Rusije, Italije, Njemačke i Kine.

Spoljnotrgovinski bilans Srpske sa inostranstvom i dalje je negativan, a deficit je na kraju prvog polugodišta dostigao 436,02 miliona evra. Pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu je iznosila 59,2 odsto.

Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su glavni izvozni potencijali Srpske bili poljoprivredni i prerađivački proizvodi, odnosno drvoprerađivački i sektor proizvodnje električne energije. Iako je uvoz poljoprivrednih proizvoda porastao za 11,7 odsto, on je kompenzovan skokom izvoza u sektoru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 22,3 odsto.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je dobro što je pozitivan indeks na strani izvoza, ali da je situacija još teška zbog vanrednih okolnosti usljed prošlogodišnjih poplava.

– Privrednici iz Srpske i godinu nakon poplava su u teškoj situaciji i prilično su nezadovoljni jer su izostali povoljniji krediti za privredu i dodatna sredstava iz Fonda solidarnosti – kaže Ćorić.

On dodaje da su posljedice poplava uzele danak u prerađivačkom sektoru, čiji je izvozni učinak u prvih šest mjeseci ove godine smanjen za 3,2 odsto, dok je uvoz u istoj oblasti porastao za 2,4 odsto.

– Prerađivačka industrija je generator razvoja i ključ za rast izvoza i trebalo bi joj posvetiti više pažnje u narednom periodu. Srpska bi trebalo da iskoristi komparativne prednosti kojima raspolaže i da uveže primarnu proizvodnju sa plodnih oranica Lijevča polja, Semberije i Posavine sa prerađivačkom industrijom, kako bismo izvozili finalni proizvod sa visokom dodatnom vrijednošću – istakao je Ćorić.

Zemlje u koje smo najviše izvozili (miliona evra)

Italija 121,66

Srbija 82,93

Njemačka 63,61

Slovenija 60,95

Austrija 57,15

Zemlje iz kojih smo najviše uvozili (miliona evra)

Srbija 183,86

Rusija 154,48

Italija 139,48

Njemačka 84,48

Kina 72,34

11694_bgimt02-foto-beta_f

PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE U JUNU

By | Makroekonomija | No Comments

11694_bgimt02-foto-beta_f
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u junu zabilježila je pad za 1,8 odsto u poređenju sa majem, te rast za 3,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2014. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 0,3 odsto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila manja za 0,8 odsto, energije za 2,2 odsto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za pet odsto, te kapitalnih proizvoda za 6,2 odsto.
U junu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 38,6 odsto, intermedijarnih proizvoda za 12,5 odsto, energije za 0,4 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 odsto, dok je proizzvodnja kapitalnih proizvoda bila manja za 4,5 odsto.
Za područja klasifikacijske djelatnosti BiH 2010. desezonirana industrijska proizvodnja junu, u poređenju sa majem, ostala je nepromijenjena u prerađivačkoj industriji, dok je u području vađenja ruda i manena zabilježen pad za 3,8 odsto, te u području proizvodnje i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 5,8 odsto.
U junu ove, u odnosu na jun prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, zabilježila je rast u području vađenje ruda i kamena za 14,1 odsto, prerađivačkoj industriji za 7,6 odsto, dok je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom zabilježen pad za 9,5 odsto.

Izvor: Glas Srpske

Krompir3

Odluka o izvozu krompira porijeklom iz BiH

By | Novosti iz Komore, Poljoprivreda, slide | No Comments

Kao rezultat učinkovitog četvrogodišnjeg provođenja programa posebnog nadzora (sistemske kontrole) karantinskih štetnih organizama na krompiru u Bosni i Hercegovini, Evropska komisija je 17. jula 2015. godine donijela Provedbenu odluku o priznavanju Bosne i Hercegovine kao zemlje slobodne od prstenaste truleži krompira, bolesti koju uzrokuje organizam Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus (Spieckermann i Kotthoff) Davis i sur.

Read More