Prva sjednica Komisije za raspodjelu detašmana Privredne komore Republike Srpske, biće održana 1. septembra 2015. godine, prostorijama Privredne komore Republike Srpske, ul. Đure Daničića 1/II, Banja Luka, sa početkom u 13,00 časova.
Mini hidroelektranu „Zapeće“ na rijeci Ugar svečano su danas pustili u rad ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić, član uprave austrijske energetske grupe „Kelag“ Armin Virsma i direktor kompanije „Interenerga“ iz LJubljane Anton Papež.
Privredna komora Republike Srpske poziva domaća privredna društva da učestvuju u nastavku realizacije medijske promocije projekta „Naše je bolje“, koji će Komora, od početka septembra, realizovati u saradnji sa televizijom K3 iz Prnjavorai Internet portalom Mondo iz Banja Luke.
Portal Mondo.ba uključio se u projekat Privredne komore Republike Srpske pod nazivom “Naše je bolje”, koji se realizuje već šest godina.
U narednom periodu objavićemo serijal tekstova o domaćim proizvodima i proizvođačima, kako bi što veći broj čitalaca, posredstvom novih medija, imao priliku da se upozna sa ponudom privrede Republike Srpske.
Privredna komora Republike Srpske i Područna privredna komora Trebinje, u saradnji sa gradom Trebinje, organizovali su 22. avgusta promociju domaćih proizvoda u okviru projekta „Naše je bolje“.
Na 18 štandova, postavljenih u Ul. Jovana Dučića u blizini ljetne bašte hotela Platani, proizvođači iz Republike Srpske predstavili su prehrambene, kozmetičke, ali i tekstilne proizvode.
Cilj ove manifestacije bio je da se još jednom domaćim potrošačima predstavi dio onog šta se proizvodi u Srpskoj, te ukaže na značaj kupovine domaćih proizvoda. Ponovoljeno je da kupovinom proizvoda iz Srpske jačamo domaću privredu, izdvajamo više novca za školstvo, zdravstvo, sport, kulturu, zadržavamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta, ali i smanjujemo spoljnotrgovinski deficit.
Direktor Područne privredne komore Trebinje, Veselin Savić, rekao je da će se ovakve promocije održavati i u ostalim gradovima Republike Srpske da bi se građanima ukazalo da je davanje prednosti domaćem proizvodu, osim za zdravlje, bitno i za jačanje ekonomije.
– Želimo da upoznamo građane o tome šta naši proizvođači nude i čime sve raspolažemo da bi počeli više da razmišljaju o kupovini upravo tih proizvoda, a ne da prednost daju proizvodima koji se uvoze. Domaćoj proizvodnji mora se pružiti šansa da se razvija – rekao je Savić.
Veliki broj radoznalih građana Trebinja, ali i turista zastajao je kod primamljivih štandova naših proizvođača. Dok su jedni uživali u čarima domaćeg voća i povrća, meda i proizvoda od smokve, sira, pršuta, alkoholnih i bezalkoholnih pića, drugi su sa oduševljenjem razgledali modne detalje, proizvode tekstilne industrije i kozmetike napravljene na biljnoj bazi.
Oglas o prodaji imovine stečajnog dužnika DALEKOVOD TKS a.d. Doboj- u stečaju putem usmenog javnog nadmetanja možete preuzeti ovdje
Inicijativa privrednika za izmjenu Odluke o reklamiranju na teritoriji grada Banja Luka s ciljem ukidanja naknada za lijepljenje reklamnih folija na vozila,bila je tema sastankapet značajnih banjalučkih preduzeća sa predsjednikom Područne privredne komore Banja Luka.
Na osnovu člana 3. stav (2) i člana 4. Odluke o upravljanju tarifnim kvotama za poljoprivredne proizvode (“Službeni glasnik BiH“, broj 56/14), Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine objavljuje Javni poziv za raspodjelu tarifnih kvota prilikom uvoza poljoprivrednih proizvoda za četvrti kvartal 2015. godine.
Cilj izrade studije javnog prevoza putnika na autobuskim republičkim linijama jeste da se pokaže da li je održivo postojeće stanje u toj oblasti, dok će njeni rezultati poslužiti da se dobiju smjernice za dalji rad, izjavila je danas pomoćnik ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Nataša Kostić.
Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji sa Privrednom komorom Republike Srpske i Privrednom/Gospodarskom komorom F BiH 12. avgusta 2015. godine objavila je javni konkurs za dodjelu detašmana za izvođenje radova u Saveznoj Republici Njemačkoj u detašmanskoj 2015/2016. godini.
Privredna komora Republike Srpske i Područna privredna komora Trebinje, u saradnji sa gradom Trebinje, 22. avgusta 2015. godine organizuju promociju domaćih proizvoda.
U Republici Srskoj biće provedena akcija vanredne kontrole tehničke ispravnosti autobusa s ciljem povećanja njihove tehničke ispravnosti i opremljenosti, zaključeno je na sastanku predstavnika Ministarstva saobraćaja i veza, Privredne komore i Asocijacije tehničkih pregleda vozila.
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u ovom ministarstvu su u toku aktivnosti na izradi Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju, u kojima je omogućeno dostavljanje prijedloga izmjena i dopuna na Nacrt zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
Eam et munere debitis, nonumes menandri persequeris at per. Eu pri altera petentium, ea alia consul apeirian cum. Quod nusquam urbanitas quo ei. Id pro labitur oportere.
Ex prompta lucilius adipiscing cum, nam laoreet dignissim ex. Dicant vivendo fierent sit te, ad est velit dolore. In nec erat tempor, te sea posse impetus volumus. Eum cu sonet nemore interesset, duo laoreet salutandi an. Et sit dicam quando. Ne mei fuisset tacimates scripserit, no omnes aliquid dignissim vel, ad habeo dolorum consetetur sit. Vix ea affert denique.
Razvojni fond projekta “Kredo Krajina” sufinansiraće sa ukupno 956.137 KM 35 projekata preduzeća, organizacija i lokalnih zajednica.
U okviru drugog javnog poziva na koji su mogla da apliciraju privredna društva iz metalske, drvne i prehrambene industrije, kao i industrije kože i obuće, te jedinice lokalne samouprave i neprofitne organizacije sa područja Krajine odobreno je ukupno 35 projekata, ukupne vrijednosti 3.885.853 KM.
Vrijednost robne razmjene RS sa inostranstvom u prvoj polovini godine dostigla je 1,702 milijarde evra, a u odnosu na isti period 2014. smanjeni su i izvoz i uvoz, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Iz RS je u prvih šest mjeseci na ino-tržište izvezena roba vrijedna 633,04 miliona evra, što je za 4,7 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Najveća izvozna tržišta bila su Italija, Srbija, Njemačka, Slovenija i Austrija.
Uvoz je istovremeno smanjen za 8,8 odsto na 1,069 milijardi evra. Najviše inostrane robe stiglo je iz Srbije, Rusije, Italije, Njemačke i Kine.
Spoljnotrgovinski bilans Srpske sa inostranstvom i dalje je negativan, a deficit je na kraju prvog polugodišta dostigao 436,02 miliona evra. Pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu je iznosila 59,2 odsto.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su glavni izvozni potencijali Srpske bili poljoprivredni i prerađivački proizvodi, odnosno drvoprerađivački i sektor proizvodnje električne energije. Iako je uvoz poljoprivrednih proizvoda porastao za 11,7 odsto, on je kompenzovan skokom izvoza u sektoru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 22,3 odsto.
Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je dobro što je pozitivan indeks na strani izvoza, ali da je situacija još teška zbog vanrednih okolnosti usljed prošlogodišnjih poplava.
– Privrednici iz Srpske i godinu nakon poplava su u teškoj situaciji i prilično su nezadovoljni jer su izostali povoljniji krediti za privredu i dodatna sredstava iz Fonda solidarnosti – kaže Ćorić.
On dodaje da su posljedice poplava uzele danak u prerađivačkom sektoru, čiji je izvozni učinak u prvih šest mjeseci ove godine smanjen za 3,2 odsto, dok je uvoz u istoj oblasti porastao za 2,4 odsto.
– Prerađivačka industrija je generator razvoja i ključ za rast izvoza i trebalo bi joj posvetiti više pažnje u narednom periodu. Srpska bi trebalo da iskoristi komparativne prednosti kojima raspolaže i da uveže primarnu proizvodnju sa plodnih oranica Lijevča polja, Semberije i Posavine sa prerađivačkom industrijom, kako bismo izvozili finalni proizvod sa visokom dodatnom vrijednošću – istakao je Ćorić.
Zemlje u koje smo najviše izvozili (miliona evra)
Italija 121,66
Srbija 82,93
Njemačka 63,61
Slovenija 60,95
Austrija 57,15
Zemlje iz kojih smo najviše uvozili (miliona evra)
Srbija 183,86
Rusija 154,48
Italija 139,48
Njemačka 84,48
Kina 72,34
Izvor: Glas Srpske
Vrijednost robne razmjene RS sa inostranstvom u prvoj polovini godine dostigla je 1,702 milijarde evra, a u odnosu na isti period 2014. smanjeni su i izvoz i uvoz, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Iz RS je u prvih šest mjeseci na ino-tržište izvezena roba vrijedna 633,04 miliona evra, što je za 4,7 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine. Najveća izvozna tržišta bila su Italija, Srbija, Njemačka, Slovenija i Austrija.
Uvoz je istovremeno smanjen za 8,8 odsto na 1,069 milijardi evra. Najviše inostrane robe stiglo je iz Srbije, Rusije, Italije, Njemačke i Kine.
Spoljnotrgovinski bilans Srpske sa inostranstvom i dalje je negativan, a deficit je na kraju prvog polugodišta dostigao 436,02 miliona evra. Pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu je iznosila 59,2 odsto.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su glavni izvozni potencijali Srpske bili poljoprivredni i prerađivački proizvodi, odnosno drvoprerađivački i sektor proizvodnje električne energije. Iako je uvoz poljoprivrednih proizvoda porastao za 11,7 odsto, on je kompenzovan skokom izvoza u sektoru poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 22,3 odsto.
Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je dobro što je pozitivan indeks na strani izvoza, ali da je situacija još teška zbog vanrednih okolnosti usljed prošlogodišnjih poplava.
– Privrednici iz Srpske i godinu nakon poplava su u teškoj situaciji i prilično su nezadovoljni jer su izostali povoljniji krediti za privredu i dodatna sredstava iz Fonda solidarnosti – kaže Ćorić.
On dodaje da su posljedice poplava uzele danak u prerađivačkom sektoru, čiji je izvozni učinak u prvih šest mjeseci ove godine smanjen za 3,2 odsto, dok je uvoz u istoj oblasti porastao za 2,4 odsto.
– Prerađivačka industrija je generator razvoja i ključ za rast izvoza i trebalo bi joj posvetiti više pažnje u narednom periodu. Srpska bi trebalo da iskoristi komparativne prednosti kojima raspolaže i da uveže primarnu proizvodnju sa plodnih oranica Lijevča polja, Semberije i Posavine sa prerađivačkom industrijom, kako bismo izvozili finalni proizvod sa visokom dodatnom vrijednošću – istakao je Ćorić.
Zemlje u koje smo najviše izvozili (miliona evra)
Italija 121,66
Srbija 82,93
Njemačka 63,61
Slovenija 60,95
Austrija 57,15
Zemlje iz kojih smo najviše uvozili (miliona evra)
Srbija 183,86
Rusija 154,48
Italija 139,48
Njemačka 84,48
Kina 72,34
Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u BiH u junu zabilježila je pad za 1,8 odsto u poređenju sa majem, te rast za 3,5 odsto u odnosu na isti mjesec 2014. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 0,3 odsto, dok je proizvodnja intermedijarnih proizvoda bila manja za 0,8 odsto, energije za 2,2 odsto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za pet odsto, te kapitalnih proizvoda za 6,2 odsto.
U junu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju bila je veća za 38,6 odsto, intermedijarnih proizvoda za 12,5 odsto, energije za 0,4 odsto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 odsto, dok je proizzvodnja kapitalnih proizvoda bila manja za 4,5 odsto.
Za područja klasifikacijske djelatnosti BiH 2010. desezonirana industrijska proizvodnja junu, u poređenju sa majem, ostala je nepromijenjena u prerađivačkoj industriji, dok je u području vađenja ruda i manena zabilježen pad za 3,8 odsto, te u području proizvodnje i snabdijevanju električnom energijom i gasom za 5,8 odsto.
U junu ove, u odnosu na jun prošle godine, industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, zabilježila je rast u području vađenje ruda i kamena za 14,1 odsto, prerađivačkoj industriji za 7,6 odsto, dok je u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i gasom zabilježen pad za 9,5 odsto.
Izvor: Glas Srpske
Kao rezultat učinkovitog četvrogodišnjeg provođenja programa posebnog nadzora (sistemske kontrole) karantinskih štetnih organizama na krompiru u Bosni i Hercegovini, Evropska komisija je 17. jula 2015. godine donijela Provedbenu odluku o priznavanju Bosne i Hercegovine kao zemlje slobodne od prstenaste truleži krompira, bolesti koju uzrokuje organizam Clavibacter michiganensis ssp. sepedonicus (Spieckermann i Kotthoff) Davis i sur.
Home Page | Legal Notes | Imprint | Contact
All Rights Reserved. Do not copy without permission! 562-099-00000-797-43 NLB Razvojna Banka a.d. Banja Luka.
Chamber of Commerce and Industry of Republic of Srpska, Branka Ćopića 6, 78000 Banja Luka, Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina,
Tel. + 387 51 493 120, 493 121/ Fax. +387 51 493 126, E-mail:info@komorars.ba, www.business-rs.ba
