Drvoprerađivačka industrija RS i u ovoj godini bilježi pozitivne rezultate, a u prvih sedam mjeseci ostvarila je izvoz vrijedan 240,88 miliona KM koji je čak četiri puta veći u odnosu na uvoz.
Prema podacima Privredne komore RS, izvoz drvoprerađivačke industrije u prvih sedam mjeseci povećan je za 18,79 miliona, a uvoz za 8,24 miliona KM na godišnjem nivou.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS Lazo Šinik istakao je da su izvozni rezultati ove grane veoma dobri, posebno u proizvodnji namještaja čiji je izvoz porastao za čak 15,64 odsto.
– Do kraja godine očekujemo nastavak rasta izvoza, posebno zbog toga što se održava konstantna tražnja na našim najznačajnijim tržištima – Njemačkoj, Hrvatskoj, Italiji, Holandiji i Češkoj – rekao je Šinik.
Istakao je da je veoma značajan podatak i da izvoz drvoprerađivačke industrije trenutno čini 16,2 odsto ukupnog izvoza RS.
– Sve je značajnije i veće učešće proizvoda iz drvne industrije u ukupnom izvozu. Izvoz drvne industrije je 4,1 put veći od uvoza. Takvu spoljnotrgovinsku razmjenu ne postiže nijedna oblast u RS – naglasio je Šinik navodeći da je u oblasti prerade i proizvoda od drveta došlo do pada broja zaposlenih za 2,4 odsto, a da je u proizvodnji namještaja zabilježen rast za 7,1 odsto.
Direktor preduzeća „Drvoprodeks“ Darko Partalo kaže da su dobri rezultati posljedica korišćenja domaće sirovine i radne snage.
– Uvoz repromaterijala je na minimumu, tako da imamo znatno veći izvoz od uvoza. Mi ove godine imamo rast izvoza od 20 odsto najvećim dijelom zahvaljujući povećanju naše konkurentnosti i jačanju dolara, jer je kineska roba postala manje konkurentna u Evropi, a evropska je postala konkurentnija u Engleskoj i Americi, pa je potražnja za evropskim proizvodima porasla – kazao je Partalo i dodao da su ove godine zaposlili 20 novih radnika i da imaju 160 zaposlenih.
Rad na crno
Predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS Vlado Pavlović kaže da pozitivne trendove u ovoj oblasti radnici ne osjete na primanjima.
– To je posebno izraženo tamo gdje nema sindikata. Poslodavci mnogo radnika drže na crno, uglavnom ih prijavljuju na minimalac ili ne prijavljuju nikako – kazao je Pavlović.
Lazo Šinik ističe da je rad na crno sistemski problem i da ga ne bi bilo da nameti nisu veliki.
– Ljude živa muka tjera u sivu zonu. Vlada je počela sa setom reformskih zakona, ali je to zastalo, a bez toga ćemo uvijek imati problem u vezi sa sivom zonom – rekao je Šinik.
Izvor: Glas Srpske
