trgovina1BiH je ove godine pokvarila učinak u razmjeni sa zemljama obuhvaćenim sporazumom o regionalnoj zoni slobodne trgovine i bilježi značajan pad izvoza uz istovremeni rast uvoza.

CEFTA region je drugo najznačajnije tržište za proizvođače iz BiH iza EU. Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je u prvih pet mjeseci iz zone slobodne trgovine u kojoj se nalaze Srbija, Makedonija, Crna Gora, Albanija, Moldavija i Kosovo uvezena roba vrijedna 803,38 miliona KM, što je za 6,1 odsto više u odnosu na isti period lani. U isto vrijeme iz BiH je u zemlje CEFTA regiona izvezena roba u vrijednosti od 500,5 miliona KM ili 11,2 odsto manje nego u istom periodu 2015. godine. Zbog negativnog trenda stopa pokrivenosti uvoza izvozom smanjena je na 62,3 odsto.

Najveći obim trgovine ostvaren je sa Srbijom, na koju otpada 90 odsto uvoza iz CEFTA regiona. Vrijednost uvoza iz Srbije u prvih pet ovogodišnjih mjeseci iznosila je 722,13 miliona KM i povećana je 9,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U uvoznoj paleti dominiraju mineralna goriva i ulja, gvožđe, čelik, drvo i proizvodi od drveta, aluminijum i razni prehrambeni proizvodi koji bi uspješno mogli biti supstituisani domaćom proizvodnjom.

Srbija je bila najznačajniji partner i kada je riječ o izvozu iz BiH, koji je dostigao 275,27 miliona KM, ali je smanjen za čak 16,7 odsto na godišnjem nivou.

Direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da rast spoljnotrgovinskog deficita usložnjava ionako tešku situaciju u privredi.

– BiH iz Srbije opravdano uvozi čelik, bakar i neke druge proizvode koje koristi metalni sektor, u kome je došlo do proizvodne ekspanzije, ali je sasvim nelogičan uvoz velike količine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – kaže Ćorić i dodaje da su za smanjenje uvoza i rast izvoza neophodni kvalitetni domaći proizvodi i povećanje iskorišćenosti privrednih potencijala, te ukidanje preostalih necarinskih barijera.

Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković kaže da je povećanje uvoza od komšija loša vijest za našu privredu.

– Rast uvoza iz Srbije je generisao ukupan rast uvoza iz CEFTA regiona jer je iz ostalih zemalja uvoz ostao na približno istom nivou. Rast uvoza iz Srbije podstakla su tri faktora – niže cijene, uvoznički lobiji i nelojalna konkurencija jer velika preduzeća iz Srbije forsiraju cijene niže od realnih kako bi osvojile tržište nauštrb naših proizvođača – kaže Duduković i dodaje da je ključ za smanjenje uvoza njegova supstitucija domaćim proizvodima.

CEFTA

2016. 803,38

2015. 754,38

+6,1%

SRBIJA

2016. 722,13

2015. 653,53

+9,5%

MAKEDONIJA

2016. 54,94

2015. 55,49

-1%

CRNA GORA

2016. 11,85

2015. 19,28

-62,7%

OSTALE ZEMLjE

2016. 14,46

2015. 9,17

+36,6%

Izvoz

CEFTA

2016. 500,50

2015. 555,60

-11,2%

SRBIJA

2016. 275,27

2015. 321,24

-16,7%

MAKEDONIJA

2016. 54,29

2015. 35,83

+34%

CRNA GORA

2016. 88,58

2015. 116,13

-31,1%

OSTALE ZEMLjE

2016. 82,35

2015. 58,55

+28,9

Izvor: Glas Srpske

Print Friendly

Leave a Reply