Sistemsko rješavanje problema obrazovanja i kreiranje pozitivnog imidža sektora proizvodnje obuće u Republici 
Srpskoj, neki su od zadataka koji se postavljaju pred ovaj sektor u cilju rješavanja problema nedostatka kvalifikovane radne snage, rekla je sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće Privredne komore RS, Aleksandra Mihajlović Bjelić na Drugom regionalnom skupu kožara i obućara, koji je juče održan u Varaždinu.
Na Skupu je konstatovano da jedino u Republici Srpskoj privredna društva iz ove oblasti imaju podršku Vlade. Naime, 2009. i 2010. godine za ove kompanije obezbjeđene su subvencije od 50 KM po radniku, da bi od 2011. godine ove subvencije Vlada Srpske zamijenila podrškom kroz odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, čime osnovica za obračun doprinosa za zaposlene iznosi 25 odsto od prosječne mjesečne bruto plate u Republici Srpskoj.
– Kada pogledamo kretanje zaposlenih u proteklih 10 godina, vidi se da je prisutan trend rasta broja radnika, izuzev malog pada u periodu 2008. – 2010. godine, koji je bio uzrokovan svjetskom ekonomskom krizom i smanjenjem narudžbi stranih nalogodavaca. Međutim, od 2009. godine sektor tekstila, kože i obuće imao je poseban vid podrške, što je imalo veoma pozitivan uticaj kako na zadržavanje postojećeg broja radnika, tako i, u nekim kompanijama, značajnijeg povećanja broja zaposlenih. Od 2005. do danas broj radnika u ovom sektoru je gotovo udvostručen – istakla je Mihajlović Bjelićeva.
Prema njenim riječima, postignut je napredak u modernizaciji proizvodnih kapaciteta i uvođenja novih tehnologija s ciljem da sektor postane dio globalnog tržišta. Visok nivo kvaliteta izrade, poštivanje rokova isporuke, profesionalan odnos prema partnerima, blizina tržištu EU, kao i ispunjeni potrebni standardi iz oblasti proizvodnje obuće stvorili su kod ino partnera potrebnu sigurnost.
– Kao jednu od komparativnih prednosti, godinama smo isticali i kvalifikovanu radnu snagu. Međutim, veliki dio kvalifikovane radne snage je starije dobi, a kroz školski sistem i redovono obrazovanje nedovoljan je broj djece koja se školuju za smjer obućarstva. Stoga su proizvođači prisiljeni da sami obučavaju radnike, što, naravno, iziskuje dodatne troškove i vrijeme. Veliki broj radnika u obućarskoj industriji upravo je produkt neformalnog obrazovanja, odnosno obuka i prekvalifikacija, koje radnici dobiju od poslodavaca. Stoga više ne možemo govoriti o komparativnoj prednosti, jer to privrednici sve vise ističu kao problem – navela je Mihajlović Bjelićeva i dodala da dolazimo do zaključka da privrednici u ovom sektoru sami osposobljavaju radnu snagu, koja u suštini nije kvalafikovana kroz redovan sistem obrazovanja.
U prilog tome govori činjenica da je u 2014. godini u oblasti proizvodnje obuće zaposleno 880 radnika, dok se kroz redovan sistem obrazovanja godišnje upisuje oko 40 učenika.
Udruženje tekstila, kože i obuće PKRS uputilo je Vladi Srpske inicijativu za otvaranje smjera obućarska tehnologija i dizajn na Tehnološkom fakultetu, što je kao rezultat imalo i upis prvih studenata na ovaj studij u tekućoj školskoj godini.
Na ovogodišnjem skupu učestvovali su i članovi Udruženja tekstila, kože i obuće PKRS, direktor „Sanina“ d.o.o. iz Dervente, Radovan Pazurević i direktor „Škrebić company“ d.o.o. Teslić, Dragutin Škrebić.
Otvarajući Drugi regionalni skup kožara i obućara, direktor Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore, Tajana Kesić Šapić, kazala je da su inovacije, istraživanje i razvoj ključ uspjeha svake industrije.
– Hrvatska gospodarska komora svjesna je činjenice da industriji nedostaje specifično edukovan kadar, pa saradnjom želimo prepoznati nedostatke obrazovnog sustava i potrebe industrije, te tako ponuditi kvalitetna rješenja neophodna za povećanje konkurentnosti industrije kože i kožnih proizvoda – izjavila je Kesić Šapić.
Ona je rekla da sve zemlje u bližem okruženju dijele zajedničke probleme i iskustva u području obrazovanja stručnih kadrova. S obzirom na to, uz zemlju domaćina, učesnici su bili i predstavnici Slovenije, Republike Srpske i Srbije, te predstavnici Ministarstva gospodarstva Hrvatske, renomiranih kompanija, fakulteta, srednjih strukovnih škola i strukovnih agencija.
Predsjednik Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK, Mario Lešina, istakao je da industrija kože i kožnih proizvoda, iako se vrlo često spominje u negativnom kontekstu, već sedam godina uzastopno bilježi pozitivne trendove u svim segmentima poslovanja, od rasta prometa i broja zaposlenih, do investicija, kako u potpuno nove fabrike, tako i u unapređivanje poslovanja postojećih tvornica. Međutim, napominje, industrija se razvija u sistemu eksternalizacije, što znači da je i poslovnu strategiju potrebno bazirati na tom sistemu.
