Predsjednik Ćorić za SRNU: Nastaviti kontinuitet rasta

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić najavljuje da će 2022. biti godina problema i izazova, te da je vrlo bitno da se nastavi kontinuitet rasta ili da se bar zadrži na nivou prethodne godine.

„U prošloj godini uspjeli smo da se vratimo na nivo iz 2018. godine, o čemu govore i parametri kao što su to ostvareni izvoz i nivo prihoda koje je naplatila Poreska uprava. Tu godinu treba uzeti kao reper. Podsjetio bih da je 2019. godina bila izuzetno loša, a još lošija je bila 2020. godina zbog svega što je pandemija virusa korona nosila sa sobom“, kaže Ćorić u intervjuu Srni.

ENERGENTI I CIJENA RADNE SNAGE NEPREDVIDIVI U EFEKTIMA I VELIČINI

On ističe da se među probleme mogu ubrojiti i energenti, čije su cijene enormno porasle i pored činjenice da njihova potrošnja nije povećana – činjenica da je potrošnja energenata konstantna, a da cijene rastu, govori da tu nisu zastupljeni tržišni principi ponude i tražnje, već neki drugi princip.

„Da li je to odnos globalnih kretanja, globalnih odnosa Kine, SAD, EU? U svakom slučaju, posljedica svega toga je enorman rast cijena energenata, što pogubno utiče na privredu“, navodi Đorić.

On napominje da su sve to, uz minimalnu platu, elementi koji ulaze u kalkulaciju svakog proizvoda.

Đorić navodi da su privrednici kalkulisali da će biti povećanja cijena električne energije, što niko nije sporio, podsjetivši da je kroz ranije razgovore bilo riječi o tome da će cijena električne energije rasti od pet do 10 odsto maksimalno u nekih pet do 10 godina kako bi se došlo do tržišne cijene.

„Sada smo došli do činjenice da je cijena električne energije povećana više od toga i to sigurno nije ukalkulisano u proizvod i sigurno da će zarada preduzeća biti manja za taj dio koji nije bio predvidiv“, kaže Ćorić.

On smatra da će rasti i cijena rada, a što pokazuje i prosječna plata u Srpskoj, koja je prema posljednjem izvještaju statistike 1.027 KM, za razliku od 2020. godine, kada je bila manja.

Kada su pitanju repromaterijali, osim činjenice da su rasle njihove cijene, javio se još jedan problem, a to je da ih nema.

„Rokovi dobave su i te kako produženi, a privrednici sada moraju bukirati robu za narednih šest mjeseci i neku avansno plaćati, što će u narednom periodu pogoršati i samu likvidnost preduzeća. Zato će mnogi morati posezati za novčanim sredstvima u bankama kako bi to isfinansirali i obezbijedili siguran kontinuitet proizvodnje“, navodi Ćorić.

On ističe da u tom pravcu bankarski sektor treba biti u funkciji privrede, kao i da u punom kapacitetu mora pomoći i Garantni fond, odnosno garantni program koji se već pokazao kao izuzetno dobar i fleksibilan u smislu poboljšanja uslova.

SAČINITI AKCIONI PROGRAM ZA REALIZACIJU PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI

Ćorić podsjeća da je Privredna komora podržala Program ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici u decembru 2020. godine i u kojem je usvojen najveći dio zahtjeva Privredne komore, uz molbu i apel Vladi Srpske da se sačini akcioni program u kojem će se odrediti nosioci aktivnosti i period realizacije sadržaja tog dokumenta.

„U fokus Programa ekonomskih reformi, u čiju izradu se Privredna komora uključila još u formi nacrta, stavili smo teme koje su najbitnije za privredu, kao što su rasterećenje privrede, rasterećenje cijene rada, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme evidentan nedostatak radne snage i da su privrednici pod pritiskom za povećanje plata, te rasterećenje rada kao jednog od uslova za povećanje plata“, navodi Ćorić.

Privredna komora predložila je nekoliko elemenata za smanjenje opterećenja, a Vlada Republike Srpske reagovala je smanjenjem zbirne stope dopriniosa sa 32,8 na 31 odsto.

Među prioritete je ušla i digitalizacija privrede, osavremenjivanje novih tehnologija, što je jedan od uslova konkurentnosti privrede Republike Srpske i jedan od načina kako da se zamijeni nedostajuća radna snaga, jer je evidentno da je to kurs koji je zauzela privreda EU i koji daje rezultate.

„Sljedeći prioritet koji smo postavili i koji je ušao u Program ekonomskih reformi jeste obrazovni sistem. Zakonom je uveden dualni sistem obrazovanja i Privredna komora je dobila određene nadležnosti“, ukazuje Ćorić.

On kaže da je Privredna komora za potrebe dualnog obrazovanja izvršila obuke mentora i trenera, te utvrdila smjernice za preduzeća.

NOTIRANE UKUPNO 954 PROCEDURE, POTREBNA REDUKCIJA U JAVNOJ UPRAVI

Smanjenje parafiskalnih nameta i revizija procedura, takođe, ušlo je u Program ekonomskih reformi.

Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić u tom smislu kaže da je u prvoj fazi koja se odnosi na Projekat optimizacije administrativnih procedura i formalnosti, od ukupno notirane 924 procedure, usvojeno ukidanje 40, dok su 232 predviđene za pojednostavljenje, te ostaju 544, a nije obrađeno 138.

„To je samo prvi korak. Zaključak Savjeta za provođenje ovog projekta jeste da ide druga faza da se tačno uradi i definiše ko je donio određenu administrativnu proceduru, po kojem zakonu, šta je cilj i koji su efekti“, naglašava Đorić.

Privredna komora zalaže se i za redukciju u javnoj upravi i za restrukturisanje i vraćanje na tržišni način poslovanja javnih preduzeća, koja treba staviti u funkciju razvoja društva u cijelosti.

POTREBA DIGITALIZACIJE INDUSTRIJE, ALI I DRUŠTVA

Ćorić ističe da je digitalizacija industrije, ali i društva u cijelosti neophodna, navodeći da je Privredna komora bila za to da taj proces, prije svega, uđe u industriju.

On podsjeća da je Privredna komora Republike Srpske, po ugledu na Srbiju, uz pomoć Ministarstva privrede i preduzetništva Srpske i Ministarstva za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Srpske, gdje su u početku bili uključeni NJemačko društvo za međunarodnu saradnju /GIZ/ i Inovacioni centar Banjaluka, napravila mrežu za digitalnu transformaciju.

Takođe, podsjetio je i da je odlukama nadležnih tijela u Privrednoj komori formiran Centar za digitalnu transformaciju, te da je urađeno nekoliko projekata i da je postignut zadovoljavajući rezultat.

„Napravili smo pilot-projekat za 10 privrednih društava, pet iz metalske industrije i pet iz drvoprerade, gdje smo angažovali konsultante iz Privredne komore Srbije koji su uradili digitalne startegije“, precizira Ćorić.

On navodi da je u drugoj fazi raspisan konkurs, te edukovano 10 domaćih konsultanata uz pomoć trenera Srbije, a ispite su položili u Privrednoj komiri Austrije.

„Sada radimo digitalne strategije još 10 preduzeća gdje naši konsultanti vrše izrade digitalnih strategija“, napominje Ćorić za Srnu.

Print Friendly

Leave a Reply