Industrijska proizvodnja RS porasla je prošle godine tri odsto u odnosu na 2014, a rastu je najviše doprinijela eksploatacija rude i kamena.
Iako je ostvaren rast, on je na kraju četvrtog prošlogodišnjeg kvartala bio najniži, što govori da je industrija posustala pred kraj godine.
Najveći doprinos industrijskom rastu dao je sektor proizvodnje i vađenja rude i kamena koji je lani povećao obim proizvodnje za 10,5 odsto u odnosu na 2014. godinu. U plusu je bila i prerađivačka industrija, koja je najvažniji segment industrijske proizvodnje, ali je ona rasla znatno sporijim tempom od 3,2 odsto. Treća grana industrijske proizvodnje ostala je u negativnoj zoni, jer je učinak preduzeća u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom i klimatizacije smanjen za jedan procenat.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da je svaki rast fizičkog obima proizvodnje pozitivan i da djeluje ohrabrujuće, jer pokazuje da se i u postojećem ne previše povoljnom privrednom ambijentu ipak može poslovati u plusu.
– Privrednici se, međutim, ne mogu zadovoljiti postojećim stopama rasta i sva nastojanja tokom ove godine biće usmjerena na povećanje fizičkog obima proizvodnje, naročito u izvozno orijentisanim sektorima poput drvoprerađivačke industrije koja je do sada ostvarivala odlične rezultate – kaže Vidić.
Prerađivačka industrija, opterećena starim boljkama, mogla bi prema Vidićevim riječima stići do značajnijeg rasta ukoliko budu poboljšani uslovi privređivanja.
– Učinak prerađivačkog sektora najviše zavisi od uslova privređivanja i zbog toga mjere predviđene ekonomskom politikom usmjerene na rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja moraju biti sprovedene. Samo na taj način ovaj sektor bi prodisao – istakao je Vidić.
Iako Srpska ima veliki energetski potencijal, proizvodnja struje je neočekivano poklekla.
– Proizvodnja električne energije bi trebalo da bude jedan od naših najznačajnijih potencijala, a da bismo to postigli neophodno je izvršiti remont elektrana i obezbijediti dovoljne količine uglja – kaže Vidić.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković smatra da je ostvareni rast, iako mnogo manji od onog koji bi garantovao ekonomski preokret, pozitivan i ohrabrujući.
– Problem je što industrija ima vrlo malo učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP), zbog čega niske stope rasta proizvodnje ne vuku za sobom značajnije povećanje BDP-a i ekonomije Srpske – kaže Duduković i dodaje da je teško očekivati da će se ove godine nešto bitno promijeniti, jer se u izbornoj godini malo pažnje poklanja ekonomskim pitanjima.
Iako je ostvaren rast, on je na kraju četvrtog prošlogodišnjeg kvartala bio najniži, što govori da je industrija posustala pred kraj godine.
Najveći doprinos industrijskom rastu dao je sektor proizvodnje i vađenja rude i kamena koji je lani povećao obim proizvodnje za 10,5 odsto u odnosu na 2014. godinu. U plusu je bila i prerađivačka industrija, koja je najvažniji segment industrijske proizvodnje, ali je ona rasla znatno sporijim tempom od 3,2 odsto. Treća grana industrijske proizvodnje ostala je u negativnoj zoni, jer je učinak preduzeća u oblasti proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i parom i klimatizacije smanjen za jedan procenat.
Potpredsjednik Privredne komore RS Mihajlo Vidić kaže da je svaki rast fizičkog obima proizvodnje pozitivan i da djeluje ohrabrujuće, jer pokazuje da se i u postojećem ne previše povoljnom privrednom ambijentu ipak može poslovati u plusu.
– Privrednici se, međutim, ne mogu zadovoljiti postojećim stopama rasta i sva nastojanja tokom ove godine biće usmjerena na povećanje fizičkog obima proizvodnje, naročito u izvozno orijentisanim sektorima poput drvoprerađivačke industrije koja je do sada ostvarivala odlične rezultate – kaže Vidić.
Prerađivačka industrija, opterećena starim boljkama, mogla bi prema Vidićevim riječima stići do značajnijeg rasta ukoliko budu poboljšani uslovi privređivanja.
– Učinak prerađivačkog sektora najviše zavisi od uslova privređivanja i zbog toga mjere predviđene ekonomskom politikom usmjerene na rasterećenje privrede kroz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja moraju biti sprovedene. Samo na taj način ovaj sektor bi prodisao – istakao je Vidić.
Iako Srpska ima veliki energetski potencijal, proizvodnja struje je neočekivano poklekla.
– Proizvodnja električne energije bi trebalo da bude jedan od naših najznačajnijih potencijala, a da bismo to postigli neophodno je izvršiti remont elektrana i obezbijediti dovoljne količine uglja – kaže Vidić.
Član Udruženja ekonomista RS – SWOT Predrag Duduković smatra da je ostvareni rast, iako mnogo manji od onog koji bi garantovao ekonomski preokret, pozitivan i ohrabrujući.
– Problem je što industrija ima vrlo malo učešća u bruto domaćem proizvodu (BDP), zbog čega niske stope rasta proizvodnje ne vuku za sobom značajnije povećanje BDP-a i ekonomije Srpske – kaže Duduković i dodaje da je teško očekivati da će se ove godine nešto bitno promijeniti, jer se u izbornoj godini malo pažnje poklanja ekonomskim pitanjima.
Povećan broj radnika
Broj zaposlenih u industrijskom sektoru povećan je 2015. za 1,1 odsto u odnosu na 2014. godinu. Najveći rast broja zaposlenih od 2,3 odsto registrovan je u sektoru proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji. U sektoru vađenja rude i kamena zaposleno je 1,7 odsto radnika više, dok je broj radnika u prerađivačkom sektoru povećan za jedan odsto.
Rast industrijske proizvodnje po periodima
4,2% – januar – mart
5% – januar – jun
3,8% – januar – septembar
3% – januar – decembar
Rast industrijske proizvodnje po sektorima
10,5% – proizvodnja i vađenje rude i kamena
3,2% – prerađivačka industrija
-1% – proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, parom i klimatizacija
Izvor: Glas Srpske
