Uzgoj ribe u domaćim ribnjacima stagnirao je i prošle godine iako RS ima veoma povoljne uslove za razvoj ribarstva i mogućnost izvoza u Evropsku uniju.
Uzgajivači navode da su tri ključna razloga zbog kojih ne mogu povećati proizvodnju – male bescarinske kvote za izvoz u EU, niski podsticaji i veliki nameti. Kombinacija tih faktora imala je posljedicu da je proizvodnja ribe prepolovljena u odnosu na 2009. godinu.
U banjalučkom „Tropik ribarstvu“, najvećem uzgajivaču ribe u RS, kažu da u posljednje tri godine imaju manju proizvodnju.
– Najveći problem proizvođača ribe u RS su male bescarinske kvote za tržište EU. U BiH se godišnje proizvede oko 3.000 tona pastrmke, pa je bescarinska kvota od 60 tona smiješna. Teško se borimo i sa velikim nametima koje moramo plaćati državi, a s druge strane, podrška je slaba. Podsticaji u FBiH su mnogo veći i proizvođači koji izvezu više od 30 odsto ukupne proizvodnje su oslobođeni plaćanja poreza na dobit, što u RS nije slučaj – kaže rukovodilac proizvodnje u „Tropik ribarstvu“ Zoran Tepić i dodaje da bi uz veću podršku mogli udvostručiti uzgoj ribe, jer je potražnja znatno porasla.
Sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede i ribarstva pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović kaže da Srpska ima odlične agroklimatske uslove te da se radi po svjetskim tehnološkim standardima, ali da, uprkos svemu, proizvodnja ribe značajno opada.
– Da bi došlo do povećanja proizvodnje, neophodno je povećati bescarinske kvote i otkloniti opasnost od smanjenja ili potpunog ukidanja važećih carinskih stopa za uvoz ribe. RS mora približiti visinu podsticaja njihovom iznosu u zemljama u okruženju, te ukinuti ili modifikovati dosadašnja ograničenja u pogledu visine sredstava koja može dobiti jedno pravno lice. Ta ograničenja su destimulativna za velike proizvođače, ali i za razvoj manjih, zbog čega imaju ekonomski interes da se razvijaju samo do određenog obima proizvodnje – kaže Stevanović.
Kompletan sektor ribarstva u BiH je u krizi, što pokazuju i podaci o izvozu ribe. U prva četiri mjeseca ove godine vrijednost izvezene ribe i ribljih prerađevina smanjena je za osam odsto na godišnjem nivou. Iako je smanjen i uvoz, njegova vrijednost je i dalje dvostruko veća u odnosu na izvoz.
– Od 2012. posebno je primjetan pad izvoza u Hrvatsku – kazala je sekretar za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH Tijana Slagalo.
Ptice pojedu 140 tona ribe
Slavko Stevanović kaže da se hitno mora regulisati pitanje nadoknade štete koju u ribnjacima čine ptice zaštićene zakonom.
– Ptice godišnje unište oko 140 tona raznih vrsta i uzrasta ribe, što iznosi oko 700.000 maraka – istakao je Stevanović.
Izvor: Glas Srpske
