Osnovna značenja savremenih informacionih tehnologija

Najnovija analiza ICT sektora za 2017 – 2018 finansijsku godinu

*Pregled po djelatnostima a na osnovu ostvarenog Prihoda i Dobiti u 2017/2018

ICT2017

ICT2018Nijedan pronalazak u svjetskoj istoriji nije donio toliko kulturoloških i opšte-društvenih promjena u kratkom periodu od svog nastanka kao što je to slučaj sa informacionim tehnologijama osim što bih, lično, dao prednost otkrićima našeg velikog naučnika Nikole Tesle.

Slika 1Strateški ciljevi razvijenih ekonomija u Svijetu su njena održivost u novom globalnom svjetskom poretku i nastavak širenja na drugim tržištima a zahvaljujući dugoročnim planovima koji podrazumijevaju primjenu kompletnih rješenja koje stvara IT industrija.

Ovakav veliki uspjeh je zabilježen samo u zemljama koje su se na vrijeme reformisale i iskoristile svoju postojeću radnu snagu i odmah krenule u osnivanje kompanija za proizvodnju softvera uz korišćenje personalnog računara u svim sferama života. To je podrazumijevalo i permanentnu edukaciju korisnika i zaposlenih, izradu novih softverskih alata, fleksibilne studijske programe i planove rada na fakultetima koji mogu proizvesti dovoljan broj stručnjaka, širenje Interneta u Svijetu, razvoj telekomunikacionih sistema, izgradnju sopstvenih mrežnih resursa u kompanijama i primjena najčešće MS platforme – operativnog sistema koji prepoznaje jedan jezik komuniciranja i MS paketa poslovnih aplikacija. Znamo da su operativni sistemi i prije postojali i bili funkcionalni ali nije nikada bila ostvarena tolika primjena dok se nije pojavio operativni sistem sa GUI-jem (Graphical User Interface) koji PC pretvara u osnovni alat u svakoj ljudskoj profesiji. Odatle su samo ideje i usavršavanje ovih alata granica za nešto novo u sadašnjoj fazi ljudskog razvoja. Zato ćemo svi pronaći neke elemente logične primjene ovih tehnologija i u našim sistemima u mnogo manjem obimu od onog što bi trebalo i što sada već čini prilično velikim jazom između ekonomija.

Slika 2Privredna komora je izvršila digitalizaciju niza svojih servisa što je dovelo do situacije da je spremna da realizuje mnogo zahtjevnije projekte i da obavlja svoju osnovnu funkciju prema privredi Republike Srpske efikasnije i bolje.

U toku su projekti Digitalizacije MSP u BiH koju realizujemo u saradnji sa njemačkom međunarodnom organizacijom GIZ. ICT gransko udruženje je kreiralo sve početne korake i kreiralo je sa konsultantima iz GIZ-a projektni prijedlog i korake u realizaciji. Kao rezultat svega je Sporazum Ministarstva NRVOID, Ministarstva privrede i preduzetništva, ICBL, GIZ-a i Privredne komore RS u realizaciji pilot projekta digitalizacije 10 privrednih društava iz oblasti metala i drvoprerade.

    26.05.2020. godine UO PKRS je donio odluku o formiranju Centra za digitalnu transformaciju koji će djelovati kao Centar u sastavu organizacione šeme Privredne komore RS. Uloga Centra je da pokrene i ubrza procese digitalizacije u privrednim društvima u RS sa sredstvima iz projekta GIZ i budućim planiranim sredstvima koje bi obezbijedila Ministarstva u Vladi RS. Planirana je i obuka konsultanata koji će biti obučeni prema modelu CDT Srbije.

Značaj ICT industrije je dokazan u kroz dva najznačajnija privredna procesa a oni su:

  1. Razvoj industrije softvera i industrije hardvera (još uvijek nerazvijena);
  2. Jačanje ljudskih resursa i stvaranje i afirmisanje značajne uloge visokoobrazovnih institucija kao i modela dualnog obrazovanja u srednješkolskom sistemu obrazovanja;
  3. Pravni okvir i ubrzanje sudskih procedura sa ukidanjem nepotrebnih prepreka;
  4. Zbog nedovoljnog broja potrebnih stručnjaka angažovanje radne snage na globalnom tržištu rada;

Slika 6Navedena 4 procesa su pojednostavljena a svaki je logičan s tim što se industrija hardvera svodi u svijetu na najveće svjetske proizvođače kao i proizvodnja komponenti: procesori (samo INTEL, AMD i par drugih ih proizvode..), grafičke kartice i ostalo (što proizvodi određeni broj svjetski poznatih kompanija). Najčešće su to i zemlje Kina, Koreja, i druge zemlje sa izmještenom proizvodnjom iz matične države. Ovo dovodi do osjetljivosti ove grane na političke, geografske i druge poremećaje na finansijskom tržištu. NPR Zbog poplava u Koreji ili COVID-19 tržište nije bilo snabdjeveno sa dovoljno RAM memorije i WEB kamerama pa je njegova cijena naglo porasla.

U našim realnim uslovima privrednog razvoja stavka 1 bi se usmjerila na proizvodnju softvera, što ću dijelom analizirati u nastavku a ostalo je snažan reformski preokret u Ministarstvu NRVOID i Ministarstvu privrede i preduzetništva te uska saradnja Univerziteta sa privrednim društvima. Očigledan je nedostatak realizacije projekta digitalnog potpisa i digitalnog pečata kao i loša infrastruktura u slučaju prijava za naknadu troškova privrednim društvima u vrijeme COVID-19. Sistemi su imali stalne prekide zbog obimnog pristupa servisu.

Udruženje za ICT u Privrednoj komori RS sebe vidi kao lidera i pregovarača sa Vladom RS i drugim institucijama republičkog i lokalnog značaja da se ovi procesi uspješno i što prije započnu i završe a Privredna komora treba i da bude logično mjesto za potpunu podršku radu ovih društava. U situaciji koju smo imali sa COVID-19 smo reagovali na nančin da je kompletno anketiranje i izvještavanje komorskog sistema i Repšubličkog kriznog štaba obavljano na osnovu podataka koje je IT Centar prikupljao i obrađivao uz pomoć već ranije digitalizovanih sistema i aplikacija.

Stanje i uslovi privređivanja privrednih društava u Republici Srpskoj

Današnje kompanije koje se bave IT tehnologijama su relativno mlade firme i vrlo mali broj može da organizuje potpuno sva odjeljenja, koja bi se osim primarne djelatnosti, bavila zakonskim propisima (riječi direktora jednog IT društva: “23 godine poslujemo na jednoj adresi a morali smo obaviti 8 promjena u sudskim rješenjima bez naše potrebe..”), marketingom i razvojem. Za to će biti usmjereni na rad Komorskih organa i Udruženja za ICT koje će im biti servis za njihov razvoj. Pokušaj da se u RZSRS da se posebno tretira ICT kao grana privrede nije uspješno okončan ali postoje određena anketiranja koja oni obavljaju.

Slika 7Najveći problem je što se ova privredna društva nisu nalazila u prepoznatom sektoru za ICT pa su se neka nalazila sa firmama iz elektro branše, sektorom saobraćaja i veza ili građevinarstvu. Nisu ni postojale analize ovog sektora i njihov razvoj je zavisio od spretnosti vlasnika i zaposlenih da uvijek ponude najbolja rešenja kako bi opstajale na tržištu. Nije bilo podsticaja ovim branšama osim specijalno dogovorenih i transparentnog učešća ostalih.

U državnim institucijama se ne daje značaj ovom sektrou i dolazi do Slika 8potcjenjivanja stručnjaka iz ove oblasti tako da se i osobe bez ikakvog iskustva i znanja u ovoj branši bave ovim poslom i učestvuju u odlučivanju. Posljedice se osjećaju kroz niz pogrešno realizovanih projekata i još uvijek izbjegavanje projekata interoperabilnosti.

Proces fiskalizacije proveden na način da je ogroman teret nameta pao na privredna društva iz svih branši a da je samo par preduzeća realizovalo ovaj proces bez vođenja računa o standardizaciji podataka, interoperabilnosti kao i mogućem razvoju softvera uz jasno i precizno definisane standarde. Danas je ova oblast pod lupom revizije zakona koje je i Komorski sistem za svoje članstvo uspješno obavio. Mnoga rešenja u ovoj oblasti su izmijenjena u interesu privrede.

Jedan broj preduzeća se nalazi i u nelojalnoj konkurenciji i opstanak ovih društava je prepuštenost samim sebi na milost i nemilost pravnog i finansijskog sistema i konkurencije. Određen broj preduzeća je uspio da uz zahtjeve putem evropskih tijela izvrši određene revizije i reforme a relizujući projekte u saradnji sa međunarodnim institucijama.

Najstarije firme i privredna društva su nastali tako što su pojedinci sa većim znanjima iz starih državnih kolektiva osnivali svoje vlastite firme i zapošljavali svoje najbliže saradnike. Veliki broj ih stručnjaka je ipak napustio naše prostore i njihova znanja su se transformisala u ostvarenje vlastitih životnih interesa. Najveći problem za investitore koji dolaze jeste nedostatak stručne radne snage i njihova zamjena u slučaju odlaska radnika iz firmi, loša obučenost kroz obrazovni sistem.

Inicijativama NVO, IT firmi i drugim metodama naglašavanja potrebe dolazi do izvođenje niza reformi koji uvijek započinje u državnim organima: projekti edukacije, osposobljavanja državnih službenika, digitalizacija i sl. a privreda se u tom obimu ne edukuje (Strategija e-Goverment RS od 2009-2012.)

Prema podacima kojima raspolažemo iz APIF a.d. za finansijske 2012. – 2019. godine u evidenciji u Republici Srpskoj postoji oko od 250 – oko 400 privrednih društava a od tog broja preko 70 je onih koje su nove dok je skoro isti broj onih koje nestaju. Veliki broj su filijale većih kompanija koje rade određene poslove za svoju firmu u sjedištu.

Slika 10Sektor ICT (IKT) zapošljava 5.455 radnika u 353 privredna društva (APIF 2018) koja su predala završni finansijski izvještaj za 2018. godinu. Potrebno je pojedinačno identifikovati i šifru djelatnosti jer NPR. Jedna firma ima šifru djelatnosti 4399 – Ostale specijalizovane građevinske djelatnosti, d.n.. Isti slučaj je sa još nekim privrednim društvima.

Ranije, u 2013. godini u oblasti računarsko programiranje se nalaze 53 društva od 242 preduzeća koja su ostvarila prihod 41.871.126,00 sa ukupno registrovanih 310 radnika u 53 društva! Ovo jasno govori o značaju ovog sektora jer je ovo relativno mali broj radnika poredeći ga sa nekim granama djelatnosti poput niskoakumualtivnih grana – proizvodnja obuće i odjeće, metalna industrija sklapanje komponenti, gdje za svih tih 400 radnika treba velika hala sa grijanjem i sa drugim specifičnim zahtjevima.

podatke za 2017. i 2018. godinu možete pogledati u graficima na počettku teksta. Ukupni promet u 2018. godini je bio 869.721.059,00 što je za 8,43% više nego u 2017. godini.

Veliki problem je odlazak mladih obrazovanih osoba u inostranstvo čime se i sam priraštaj stručnjaka za sve grane industrije smanjuje. Ovdje je veliki broj manjih preduzeća koja mogu lako da se prilagođavaju i da u slučaju bilo kakvih oscilacija u branši, kada je u pitanju dobijanje novih poslova, neželjena situacija prekida rada, i dr. ne ugrožava cijeli privredni sistem i rad drugih institucija. Ovo je slučaj gdje je drugačije kada 400 ljudi ostane bez posla ili 10-tak njih.

Ove godine Elektrotehnički fakultet u Banja Luci prima 166 brucoša na svim smjerovima računajući i energetski smjer. Godišnje proizvede 10-50 studenata iz računarskih tehnologija. Koliko je godina potrebno da se zadovolje potrebe tržišta rada za uvećanjem za 1.000 novih programera?

Slika 11Ne smijemo zaboraviti da su školovane osobe iz ovog sektora jedine osobe koji svoja stečena znanja odmah moraju pokazati kroz izradu konkretnih softverskih i drugih rešenja. Firme kojima su potrebni ovakvi kadrovi muku trenutno imaju najveće probleme jer i do 1 godine nisu praktično upotrebljivi. Nemaju gdje da rade stručne prakse! Ovi školovani mladi su istinski stručnjaci i svaka njihova aktivnost je najuže povezana sa inovativnošću koja može i da značajno doprinese i industrijskim sistemima. Ova struka traži vrlo inovativne osobe i one koji su spremni na cjeloživotno učenje i maksimalan rad i trud. Veliki problem predstavlja nepostojanje praksi u razvijenim digitalizovanim industrijama tako da sektor ne može adekvatno odgovoriti na zahtjeve sofisticiranih industrija.

Jedan dio usluga obavljaju telekomunikacioni operateri i nisu ili jesu malim dijelom inicijatori tih procesa. Naime, usluge IPTV-a i mobilnih telekomunikacija koriste putem gotovih tehnologija koje kupuju na svjetskom tržištu. Firme za IT se ovdje uključuju samo putem izrade aplikacija za nove operativne sisteme na pametnim telefonima.

Šta treba učiniti je vrlo jednostavno riješiti ali se sve institucije moraju potpuno i odlučno upustiti u ovaj proces uz uklanjanje barijera u vidu neadekvatnih kadrova na odgovornim mjestima i uspostavljanja koordinacionog tijela, što može obaviti i Udruženje za ICT, u državi sa stručnjacima koji će transparentno krčiti put reformi ovog inertnog sistema!

Slika 12U zadnje dvije godine se pojavljuje i veliki broj pojedinaca koji obavljaju promet svojih primanja, za poslove ovdje i u inostranstvu, direktno bez plaćanja poreza i ukupan ostvareni prihod se najmanje može udvostručiti. Postoje metode kako se ovo može urediti ali zasad državu to ne interesuje. Ukupan GDP koji ova branša pravi je već oko 8%!

Značaj ovog sektora se mjeri u činjenici da su društva iz ove branše neophodna za funkcionisanje i rad bilo kojeg privrednog društva iz bilo koje branše pa i informatičke oblasti. Veliki trgovački lanci, osiguravajuće kuće, servisi, osiguranja, advokati, bolnice i medicinske ustanove te državne i javne institucije ne mogu bez informatičkih znanja svojih radnika, ne mogu bez softvera koji im ubrzava i omogućuje rad. Proizvodna preduzeća su oslonjena na ovu granu tako što se i novi proizvodi razvijaju uz pomoć PC-a (CAD, CAM, ….).

Shodno navedenom i uz reformski pristup može se pokazati da se organizovanom politikom i potpuno aktivnim učešćem svih Ministarstva i Agencija 4 stavke (osim proizvodnje hardvera u ovom periodu…) mogu realizovati u kratkom periodu.

Potencijal ove branše privređivanja na finansijskom tržištu i na tržištu rada

Slika 13Ako posmatramo sa stanovišta domaće privrede i stranih ulagača onda je značaj ove branše neuporediv sa drugima. Svi koji dolaze da investiraju na naše područje imaju jedno od glavnih pitanja koliko stručnjaka iz ove oblasti mi stvaramo kroz visoko-obrazovni sistem. Činjenica je da vrlo mali broj, procentualno, mladih ljudi upisuje ovaj studij. Ovo govori u prilog činjenici da oni imaju sigurna zaposlenja i mogućnost da rade bilo gdje u Svijetu uz adekvatna primanja.

Nama sada treba godišnje čak i preko 1.000 ljudi iz ove branše! Za godinu-dvije trebaće nam 2.000 – ukoliko budemo imali stvarni razvoj privrede! Svi programeri mogu da nađu posao bez ikakvih problema.

Slika 14Stvaranje novih i kvalitetnih kadrova uništavaju privatni fakulteti koji rijetko stvaraju dobar stručni kadar već izvjesne polovične tzv. menadžere. NPR. zvanje diplomirani inženjer Poslovne informatike, šta je to? Realno, to su vještine koje su svakom studentu još neophodne uz njegovu struku! Fakulteti iz BiH su inače neprepoznatljivi na šangajskoj listi priznatih fakulteta Svijeta gdje se na 400-tom mjestu nalazi Beogradski Univerzitet.

Podaci kažu da bismo mogli ostvariti prihode u ovoj oblasti tolike da svi podsticaji mogu biti zadovoljeni ovim iznosom. To bi i budžet učinilo ekonomski djelotvornim i reformskim a ne socijalnim kakav je on sada.

Država mora dozvoliti fer i transparentno učešće svih firmi u projektima kao i da osluškuje nove trendove a onda na osnovu stvarnih pokazatelja stvara politike razvoja. Ne može se desiti da zvanična politika prihvata jednog ili dva od njih dok možemo raditi puno bolje i više uz sinergiju ideja i rešenja. Primjer je izbor društva koje će praviti softver za “vaučer model” obnove Srpske.

Naše Udruženje za ICT tehnologije će istrajno raditi na tome. U saradnji i sa nevladinim sektorom

U Rumuniji nema plaćanja poreza jer je bitnije da se tako zapošljava veći broj ljudi i država u zbiru ima bolji rezultat. Mi nemamo te politike iz ovog segmenta niti u perspektivi.

Postojeći izvori podrške, EEN i programi Start-Up u Republici Srpskoj

U Republici Srpskoj se u ovoj branši otvorene neke mogućnosti za firme koje počinju svoj samostalni posao ali uz nedovoljno pripremljenu politiku upravljanja ovakvim sistemima i fondacijama. Pojedine IT kompanije kažu da ih uopšte ne interesuje ova država, da plaćaju sve dadžbine i da ovdje nema posla za njih.

Slika 15U Ministarstvu NRVOID se objavljuju javni pozivi za konkurisanje za sredstva koja su ove godine u prvom kvartalu bila oko 100.000 KM dok su ranije premašivala iznose i preko 1 milion KM. Najčešće su korisnici ovih sistema projekti koji nikad nisu bili završeni niti su publikovani. Zbog nikakve saradnje fakulteta i privrednih društava ovima se drugima davalo oko 5%-10% sredstava iz ovih fondova i privredna društva se nisu ni prijavljivala jer su im očekivanja mala. Isti i sličan slučaj je sa društvima koja su konkurisala na sredstva za inovatorstvo pa je to postao prostor za slobodne pojedince.

Fondacija ICBL od koje se očekivao mnogo veći zamah ima stalne kadrovske probleme u upravljačkom i izvršnom dijelu i ne može da obezbijedi dovoljno stručnu podršku pojedincima koji tu borave i učešće u programima ove Fondacije se svodi na besplatan boravak i par pomoći koji nije dobar tako da se dešava da ta društva ne prežive niti godinu dana i gase se a pojedinci se pojavljuju ponovo ili odlaze u druga društva.

Agencija za informaciono društvo je obavila izvanredne poslove u vezi sa zahtjevima privrede da se uvede elektronsko poslovanje, elektronski dokument i drugo. Nedostaju podzakonska akta i politička odluka da se ovi procesi završe jer Agencija nima nadležnost za Javnu upravu i instaliran sistem za digitalni potpis i sertifikat ali ih ne izdaje. Urađena je reforma kojom su definisane mnoge značajne politike upravljanja ali nedostaje veza sa privrednim društvima u konkretnim realizacijama.

Privredna komora je imala namjeru da postane CA (Certification Authority) za izdavanje digitalnog sertifikata i digitalnog potpisa kako bismo olakšali privredi da ne vrše nepotrebne aktivnosti i ne troše resurse. Mi smo i inicirali niz postupaka za prepoznavanje ovog sektora. Međutim, ova aktivnost je povjerena izvršiocu koji od maja 2019. godine nije završio projekat.

Ono sa čim mi imamo šansu jeste softver za bolnice, sistemske platforme na otvorenim sistemima, Linux i sl.,koje pojeftinjuju cijenu licenci ili je neutrališu a kadar je taj koji je neophodan što može biti naša šansa. Izvozi se softver za igre na sreću, razne igrice i čak i one koje su donijele nagrade na prestižnim takmičenjima. Sledeće je softver za Internet marketing, programiranje za nove operativne sisteme (Android, Symbian, Windows mobile,….). U procesu digitalizacije i video konferencija ovaj sektor će biti okosnica aktivnosti. Veliki zahtjevi će se odvijati u povećanju komunikacionih kanala za kablovske operatere, brzi Internet

Ako se na vratimo na 4 koraka – procesa onda bi rešenja mogla izgledati ovako:

U ICBL Banja Luka i drugim mjestima u narednom periodu mogu se na drugačiji način pripremati preduzeća u inkubatorima. Inkubator za veliki deo njih nije interesantan jer nemaju ambicija da imaju svoje firme nego da budu deo neke veće. Stoga je tu oprez nešto što je neophodno, jer ako se želi targetirati neka ciljna grupa, treba je targetirati tako da ona ima interesa da promijeni svoje načine ponašanja. Kada je riječ o start-up šemama finansiranja, esencijalno je da se razumije priroda finansiranja startup. U razvijenom svijetu je dominantna praksa da se finansiranje u ovoj oblasti prepušta venture kapitalu, pa je možda pravo pitanje kako venture kapital približiti Republici Srpskoj, bilo u formi poslovnih anđela, bilo u formi institucionalnih investitora. Ovde su ključna pitanja brzina, jednostavnost, poreski tretman i lakoća iznošenja kapitala iz Republike Srpske koja je najbolja garancija dugog ostanka istog u našoj zemlji. Šeme sa 50 odsto učešća države u iznosu koji nije veći od 25.000 EUR moraju biti praćene izuzetno jednostavnim i brzim procedurama, inače je teško da će iznos od 25.000 EUR biti posebno privlačan ozbiljnim venture igračima. Ovakav primjer imamo u Srbiji. Ono što motiviše ozbiljne ulagače je da mogu jednostavno da ulaze i izlaze iz vlasništva domaćih firmi i da iste jednostavno prodaju većim inostranim igračima.

IT industrija je velika razvojna prilika a mi sada nemamo nikakve prednosti u odnosu na čak i zemlje iz okruženja i pokazuje se da poslovni svijet vidi šanse tamo gde politika i nauka ne percipiraju. Oslonac na industrije koje dodaju veliku dodatnu vrednost je bitno, ali je isto tako bitno da u ovaj biznis ne ulaze kompanije/pojedinci koji nisu sposobni za opstanak na tržištu bez pomoći države. Stvaranje firmi u IT sektoru koje neće biti u stanju da žive bez podrške budžeta u potpunosti bi obesmislilo ova ulaganja. Esencijalno je izbeći stvaranje loših IT firmi, odnosno preusmeravanje uspešnih firmi i pojedinaca od traženja novca na tržištu ka traženju novca u budžetu Republike Srpske.

Nove firme moraju biti povezane sa nabrojanim izvorima sufinansiranja preko Ministarstva NRVOID i drugih ministarstva, ICBL i EUNORS kroz projekte SME´s Instruments i H2020 treba da stvori kapital u tim preduzećima, koji u određenom trenutku prenosi na privredno društvo. U međuvremenu su tu UENORS, IRB RS kao davalac povoljnog kredita za poslovnu ideju, ADURS za učešće na projektima, Fondacija Dr Milan Jelić i drugi.

Udruženje za ICT u Privrednoj komori RS

Osnivanje Udruženja za ICT u Privrednoj komori RS je bilo u okviru realizacije projekta Web – We Enforce Business i Osnivačka Skupština udruženja i Osnivačka Skupština Izvršnog odbora je održana 27.05.2014. godine.

Slika 19Ovo je 15-to gransko udruženje i vrlo je značajno za saradnju sa svim drugim branšama kao i za prezentovanje mogućnosti domaćih kompanija na realizaciji uvođenja novih integrisanih sistema i novih softverskih rješenja u proizvodne procese.

S tim ciljem već se otvara šansa da kroz prezentovan program SIPPO, švajcarske Vlade, naše softverske kompanije učestvuju na CeBit sajmu u Hanoveru u 2015. i 2017. godine na plaćenom štandu u okviru EEN mreže.

Plan i program rada okvirno podrazumijeva da do kraja 2020. godine prezentujemo mogućnosti domaćih IT kompanija kroz područne privredne komore u Banja Luci, Doboju, Bijeljini, Trebinju i Palama domaćim konmpanijama iz drugih branši kako bi dostigli više nivoe proizvodnje i kvaliteta a time povećali konkurentnost domaćih firmi. Ovo je bilo kroz RS IT RoadShow 2014 i  RS IT RoadShow 2016 kao i prezentacije firmi, nastupe na sajmovima IT SEE Novi Sad 2019 i realizaciju projekata sa privrednim društvima koja su svoje projekte predložile kroz programe koje realizuje PKRS sa međunarodnim institucijama. Velika očekivanja za ICT sektor su u realizaciji svih aktivnosti digitalizacije u MSP u BiH – GIZ.

Ono što muči ove firme je nedostatak kvalitetnih kadrova, bolja saradnja fakulteta sa privredom, objavljivanje tendera u iznosima 50 miliona € a država uslove postavlja tako da domaće firme ne mogu direktno učestvovati na tenderima ali budu podizvođači radova.

Naše firme vrlo rijetko nastupaju na drugim tržištima i u tome će im komorski sistem puno značiti u narednom periodu.

Slika 17Planiran je i intenzivan medijski nastup u emisijama kojima bismo podstakli privrednike da se što više edukuju za primjenu ovih tehnologija i da budu što inovativniji. Za sada imamo veliki broj firmi iz okruženja koje otvaraju sveje zajedničke ili privatne firme. Imamo i značajan broj pojedinaca koji prave slobodno softver za strane firme a novac dobijaju na svoj devizni račun. Veliki dio finansijskih sredstava se može upotrijebiti i za realizaciju pomenutih procesa i ciljeva te očekujemo da će država prepoznati značaj ove branše i formirati visokostručno odjeljenje u okviru NPR. Ministarstva NRVOID koje će biti na usluzi ovoj privrednoj branši i raditi usko sa našim Udruženjem za ICT. Ukoliko tu dođu pojedinci i kadrovi koji ne poznaju načine kako iskoristiti potencijal ove branše onda je to samo povećanje administracije koje ne želimo.

EEN mreža RS:

EUNORS – EEN mreža Republike Srpske

Slobodan M. Dragićević

Sekretar

Udruženje za ICT tehnologije

Đure Daničića 1/2, 78000 Banja Luka

+387 51 222 980

+387 51 215 565

Milan Banjac

+387 51 222 987

+387 51 215 565

 PREFERENCIJAL DOMAĆEG PROIZVODA ILI USLUGE IZ BIH

Kako dobiti potvrdu o preferencijalu domaćeg proiozvoda ili usluge iz BiH 

 IT PKRS

 

Recent Posts / View All Posts

naslovnaICT

Održana je 3. Skupština granskog udruženja za ICT

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, slide, Zanimljivosti IKT | No Comments

Dana 02.07.2020. godine u 11.00h je počela sjednica Skupštine granskog udruženja za ICT u Privrednoj komori Republike Srpske. Ovo je 15. po redu osnovano gransko udruženje koje je 28.05.2020. godine obilježilo 6 godina uspješnog rada.

Print Friendly
Artificial-Intelligence-in-Practice

Prijavite se: Virtuеlna kоnfеrеnciјa i pоslоvni susrеti „Applied Artificial Intelligence Conference 2020“

| ICT, IT Centar, Novosti iz Komore, slide | No Comments

Kоnfеrеnciја i B2B sаstаnci bаvićе sе upоtrеbоm vјеštаčkе intеligеnciје u оkviru biznisа i prеdnоstimа kоје kоmpаniје mоgu imаti оd kоrišćеnjа АI ( artificial intelligence) u svоm pоslоvаnju.

Print Friendly
IKT_Asocijacija_STKBIH_13022020

Održana 13. sjednica Odbora IKT Asocijacije

| ICT, Najave IKT | No Comments

13.02.2020., STK BiH Sarajevo: Odbor Informaciono komunikacijskih tehnologija Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je u Sarajevu, 13.02.2020.godine, održao svoju 13. sjednicu  kojoj su prisustvovali članovi odbora: Avacom Group, BH Telecom,…

Print Friendly
Prezentacija, Slobodan M. Dragičević

Digitalizacija: Inovativna poslovna rješenja bazirana na digitalnim tehnologijama u MSP u BiH

| ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa planiranim aktivnostima projekta, te primjerima digitalnih rješenja iz BH poslovne prakse.

Primarni cilj projekta Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH, koji se u ovoj fazi provodi od marta 2019. do septembra 2021. godine, je da obezbjedi podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u BiH da unaprijede svoje inovacione kapacitete putem korištenja digitalnih tehnologija, a kroz aktivnosti koje će u MSP unaprijediti razumjevanje prilika koje proizilaze iz poslovnih inovacija baziranih na digitalnim rješenjima, unaprijediti raspoloživost odgovarajuće podrške za preduzeća u ovoj oblasti, te ojačati saradnju MSP sa donosiocima relevantnih politika, predstavnicima javnog sektora i naučno-istraživačkih institucija.

Print Friendly
fznor

Prezentacija koncepta rada i aktivnosti „Centra za digitalnu transformaciju (CDT“ Privredne komore Srbije

| Aktuelnosti, Digitalna transformacija, ICT, IT Centar, Novosti iz Komore, slide | No Comments

Privredna komira RS i GIZ u saradnji sa Centrom za digitalnu transformaciju (CDT) Privredne komore Srbije je 10.maja.2019. godine sa početkom u 11.00 časova organizovao prezentaciju aktivnosti i iskustava navedenog Centra.
CDT Privredne komore Srbije, uz pomoć GIZ-a, djeluje od prošle godine i kroz Pilot projekat digitalne transformacije u 2018. godini, uradio je javno istraživanje kompanija o poznavanju procesa digitalizacije, obučio i sertifikovao 22 konsultanta a 40 kompanija je prošlo kroz program savjetovanja i izrade strateških dokumenata. Za 2019. godinu je predviđena i konkretna podrška u iznosu od 5.000€ po PD za uvođenje nekog od procesa digitalizacije poslovnog procesa, proizvodnog procesa ili usluge.

Print Friendly

Recent Posts / View All Posts

naslovnaICT

Održana je 3. Skupština granskog udruženja za ICT

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, slide, Zanimljivosti IKT | No Comments

Dana 02.07.2020. godine u 11.00h je počela sjednica Skupštine granskog udruženja za ICT u Privrednoj komori Republike Srpske. Ovo je 15. po redu osnovano gransko udruženje koje je 28.05.2020. godine obilježilo 6 godina uspješnog rada.

Print Friendly
Slika 19

Skupština granskog udruženja za ICT

| IT Centar, Najave događaja, Najave IKT | No Comments

Dana 02.07.2020. godine u 11.00h će se održati redovna Skupština granskog udruženja za ICT u Privrednoj komori Republike Srpske. Predsjednik Skupštine, gospođa Darinka Banjac ispred „M&I Systems“ d.o.o. Banja Luka,…

Print Friendly
Artificial-Intelligence-in-Practice

Prijavite se: Virtuеlna kоnfеrеnciјa i pоslоvni susrеti „Applied Artificial Intelligence Conference 2020“

| ICT, IT Centar, Novosti iz Komore, slide | No Comments

Kоnfеrеnciја i B2B sаstаnci bаvićе sе upоtrеbоm vјеštаčkе intеligеnciје u оkviru biznisа i prеdnоstimа kоје kоmpаniје mоgu imаti оd kоrišćеnjа АI ( artificial intelligence) u svоm pоslоvаnju.

Print Friendly
DarkoSpasojevic_

M&I Systems d.o.o. Banja Luka: Pametnim planiranjem do fabrike bez papira

| IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

Preko 99 posto kompanija u Europi uključujući i autoindustriju za napredno planiranje koriste Excel. Međutim Excel nije uvijek pravo rješenje, kazao je Darko Spasojević iz M&I Systems, Banja Luka BiH…

Print Friendly
Prezentacija, Slobodan M. Dragičević

Digitalizacija: Inovativna poslovna rješenja bazirana na digitalnim tehnologijama u MSP u BiH

| ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa planiranim aktivnostima projekta, te primjerima digitalnih rješenja iz BH poslovne prakse.

Primarni cilj projekta Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH, koji se u ovoj fazi provodi od marta 2019. do septembra 2021. godine, je da obezbjedi podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u BiH da unaprijede svoje inovacione kapacitete putem korištenja digitalnih tehnologija, a kroz aktivnosti koje će u MSP unaprijediti razumjevanje prilika koje proizilaze iz poslovnih inovacija baziranih na digitalnim rješenjima, unaprijediti raspoloživost odgovarajuće podrške za preduzeća u ovoj oblasti, te ojačati saradnju MSP sa donosiocima relevantnih politika, predstavnicima javnog sektora i naučno-istraživačkih institucija.

Print Friendly

Recent Posts / View All Posts

naslovnaICT

Održana je 3. Skupština granskog udruženja za ICT

| Aktuelnosti, ICT, IT Centar, slide, Zanimljivosti IKT | No Comments

Dana 02.07.2020. godine u 11.00h je počela sjednica Skupštine granskog udruženja za ICT u Privrednoj komori Republike Srpske. Ovo je 15. po redu osnovano gransko udruženje koje je 28.05.2020. godine obilježilo 6 godina uspješnog rada.

Print Friendly
DarkoSpasojevic_

M&I Systems d.o.o. Banja Luka: Pametnim planiranjem do fabrike bez papira

| IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

Preko 99 posto kompanija u Europi uključujući i autoindustriju za napredno planiranje koriste Excel. Međutim Excel nije uvijek pravo rješenje, kazao je Darko Spasojević iz M&I Systems, Banja Luka BiH…

Print Friendly

Nacrt Strategije elektronske uprave Vlade RS za period 2019. – 2022. godine

| Aktuelnosti, Zanimljivosti IKT | No Comments

Vlada RS usvojila je 22.08.2019. godine „Nacrt strategije razvoja elektronske uprave u Republici Srpskoj za period 2019-2022 godine“. Ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS, Srđan Rajčević,…

Print Friendly
Prezentacija, Slobodan M. Dragičević

Digitalizacija: Inovativna poslovna rješenja bazirana na digitalnim tehnologijama u MSP u BiH

| ICT, IT Centar, Zanimljivosti IKT | No Comments

Učesnici su imali priliku da se upoznaju sa planiranim aktivnostima projekta, te primjerima digitalnih rješenja iz BH poslovne prakse.

Primarni cilj projekta Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim preduzećima u BiH, koji se u ovoj fazi provodi od marta 2019. do septembra 2021. godine, je da obezbjedi podršku malim i srednjim preduzećima (MSP) u BiH da unaprijede svoje inovacione kapacitete putem korištenja digitalnih tehnologija, a kroz aktivnosti koje će u MSP unaprijediti razumjevanje prilika koje proizilaze iz poslovnih inovacija baziranih na digitalnim rješenjima, unaprijediti raspoloživost odgovarajuće podrške za preduzeća u ovoj oblasti, te ojačati saradnju MSP sa donosiocima relevantnih politika, predstavnicima javnog sektora i naučno-istraživačkih institucija.

Print Friendly
20180522_100337

ETF Banja Luka – radionica Pametne senzorske platforme

| ICT, Zanimljivosti IKT | No Comments

22.05.2018. godine na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci je održana radionica „Pametne senzorske platforme – istraživanja i primjene“ . Cilj radionice je uspostavljanje čvršćih veza između akademske zajednice i privrede…

Print Friendly
Print Friendly