{"id":39848,"date":"2022-01-11T11:27:08","date_gmt":"2022-01-11T09:27:08","guid":{"rendered":"https:\/\/komorars.ba\/?p=39848"},"modified":"2022-01-11T11:27:08","modified_gmt":"2022-01-11T09:27:08","slug":"predsjednik-coric-za-srnu-nastaviti-kontinuitet-rasta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/komorars.ba\/predsjednik-coric-za-srnu-nastaviti-kontinuitet-rasta\/","title":{"rendered":"Predsjednik \u0106ori\u0107 za SRNU: Nastaviti kontinuitet rasta"},"content":{"rendered":"
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero \u0106ori\u0107 najavljuje da \u0107e 2022. biti godina problema i izazova, te da je vrlo bitno da se nastavi kontinuitet rasta ili da se bar zadr\u017ei na nivou prethodne godine.<\/p>\n
“U pro\u0161loj godini uspjeli smo da se vratimo na nivo iz 2018. godine, o \u010demu govore i parametri kao \u0161to su to ostvareni izvoz i nivo prihoda koje je naplatila Poreska uprava. Tu godinu treba uzeti kao reper. Podsjetio bih da je 2019. godina bila izuzetno lo\u0161a, a jo\u0161 lo\u0161ija je bila 2020. godina zbog svega \u0161to je pandemija virusa korona nosila sa sobom”, ka\u017ee \u0106ori\u0107 u intervjuu Srni.<\/p>\n
ENERGENTI I CIJENA RADNE SNAGE NEPREDVIDIVI U EFEKTIMA I VELI\u010cINI<\/p>\n
On isti\u010de da se me\u0111u probleme mogu ubrojiti i energenti, \u010dije su cijene enormno porasle i pored \u010dinjenice da njihova potro\u0161nja nije pove\u0107ana – \u010dinjenica da je potro\u0161nja energenata konstantna, a da cijene rastu, govori da tu nisu zastupljeni tr\u017ei\u0161ni principi ponude i tra\u017enje, ve\u0107 neki drugi princip.<\/p>\n
“Da li je to odnos globalnih kretanja, globalnih odnosa Kine, SAD, EU? U svakom slu\u010daju, posljedica svega toga je enorman rast cijena energenata, \u0161to pogubno uti\u010de na privredu”, navodi \u0110ori\u0107.<\/p>\n
On napominje da su sve to, uz minimalnu platu, elementi koji ulaze u kalkulaciju svakog proizvoda.<\/p>\n
\u0110ori\u0107 navodi da su privrednici kalkulisali da \u0107e biti pove\u0107anja cijena elektri\u010dne energije, \u0161to niko nije sporio, podsjetiv\u0161i da je kroz ranije razgovore bilo rije\u010di o tome da \u0107e cijena elektri\u010dne energije rasti od pet do 10 odsto maksimalno u nekih pet do 10 godina kako bi se do\u0161lo do tr\u017ei\u0161ne cijene.<\/p>\n
“Sada smo do\u0161li do \u010dinjenice da je cijena elektri\u010dne energije pove\u0107ana vi\u0161e od toga i to sigurno nije ukalkulisano u proizvod i sigurno da \u0107e zarada preduze\u0107a biti manja za taj dio koji nije bio predvidiv”, ka\u017ee \u0106ori\u0107.<\/p>\n
On smatra da \u0107e rasti i cijena rada, a \u0161to pokazuje i prosje\u010dna plata u Srpskoj, koja je prema posljednjem izvje\u0161taju statistike 1.027 KM, za razliku od 2020. godine, kada je bila manja.<\/p>\n
Kada su pitanju repromaterijali, osim \u010dinjenice da su rasle njihove cijene, javio se jo\u0161 jedan problem, a to je da ih nema.<\/p>\n
“Rokovi dobave su i te kako produ\u017eeni, a privrednici sada moraju bukirati robu za narednih \u0161est mjeseci i neku avansno pla\u0107ati, \u0161to \u0107e u narednom periodu pogor\u0161ati i samu likvidnost preduze\u0107a. Zato \u0107e mnogi morati posezati za nov\u010danim sredstvima u bankama kako bi to isfinansirali i obezbijedili siguran kontinuitet proizvodnje”, navodi \u0106ori\u0107.<\/p>\n
On isti\u010de da u tom pravcu bankarski sektor treba biti u funkciji privrede, kao i da u punom kapacitetu mora pomo\u0107i i Garantni fond, odnosno garantni program koji se ve\u0107 pokazao kao izuzetno dobar i fleksibilan u smislu pobolj\u0161anja uslova.<\/p>\n
SA\u010cINITI AKCIONI PROGRAM ZA REALIZACIJU PROGRAMA EKONOMSKIH REFORMI<\/p>\n
\u0106ori\u0107 podsje\u0107a da je Privredna komora podr\u017eala Program ekonomskih reformi, koji je usvojila Narodna skup\u0161tina Republike Srpske na sjednici u decembru 2020. godine i u kojem je usvojen najve\u0107i dio zahtjeva Privredne komore, uz molbu i apel Vladi Srpske da se sa\u010dini akcioni program u kojem \u0107e se odrediti nosioci aktivnosti i period realizacije sadr\u017eaja tog dokumenta.<\/p>\n
“U fokus Programa ekonomskih reformi, u \u010diju izradu se Privredna komora uklju\u010dila jo\u0161 u formi nacrta, stavili smo teme koje su najbitnije za privredu, kao \u0161to su rastere\u0107enje privrede, rastere\u0107enje cijene rada, s obzirom na to da je u posljednje vrijeme evidentan nedostatak radne snage i da su privrednici pod pritiskom za pove\u0107anje plata, te rastere\u0107enje rada kao jednog od uslova za pove\u0107anje plata”, navodi \u0106ori\u0107.<\/p>\n
Privredna komora predlo\u017eila je nekoliko elemenata za smanjenje optere\u0107enja, a Vlada Republike Srpske reagovala je smanjenjem zbirne stope dopriniosa sa 32,8 na 31 odsto.<\/p>\n
Me\u0111u prioritete je u\u0161la i digitalizacija privrede, osavremenjivanje novih tehnologija, \u0161to je jedan od uslova konkurentnosti privrede Republike Srpske i jedan od na\u010dina kako da se zamijeni nedostaju\u0107a radna snaga, jer je evidentno da je to kurs koji je zauzela privreda EU i koji daje rezultate.<\/p>\n
“Sljede\u0107i prioritet koji smo postavili i koji je u\u0161ao u Program ekonomskih reformi jeste obrazovni sistem. Zakonom je uveden dualni sistem obrazovanja i Privredna komora je dobila odre\u0111ene nadle\u017enosti”, ukazuje \u0106ori\u0107.<\/p>\n
On ka\u017ee da je Privredna komora za potrebe dualnog obrazovanja izvr\u0161ila obuke mentora i trenera, te utvrdila smjernice za preduze\u0107a.<\/p>\n
NOTIRANE UKUPNO 954 PROCEDURE, POTREBNA REDUKCIJA U JAVNOJ UPRAVI<\/p>\n
Smanjenje parafiskalnih nameta i revizija procedura, tako\u0111e, u\u0161lo je u Program ekonomskih reformi.<\/p>\n
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero \u0106ori\u0107 u tom smislu ka\u017ee da je u prvoj fazi koja se odnosi na Projekat optimizacije administrativnih procedura i formalnosti, od ukupno notirane 924 procedure, usvojeno ukidanje 40, dok su 232 predvi\u0111ene za pojednostavljenje, te ostaju 544, a nije obra\u0111eno 138.<\/p>\n
“To je samo prvi korak. Zaklju\u010dak Savjeta za provo\u0111enje ovog projekta jeste da ide druga faza da se ta\u010dno uradi i defini\u0161e ko je donio odre\u0111enu administrativnu proceduru, po kojem zakonu, \u0161ta je cilj i koji su efekti”, nagla\u0161ava \u0110ori\u0107.<\/p>\n
Privredna komora zala\u017ee se i za redukciju u javnoj upravi i za restrukturisanje i vra\u0107anje na tr\u017ei\u0161ni na\u010din poslovanja javnih preduze\u0107a, koja treba staviti u funkciju razvoja dru\u0161tva u cijelosti.<\/p>\n
POTREBA DIGITALIZACIJE INDUSTRIJE, ALI I DRU\u0160TVA<\/p>\n
\u0106ori\u0107 isti\u010de da je digitalizacija industrije, ali i dru\u0161tva u cijelosti neophodna, navode\u0107i da je Privredna komora bila za to da taj proces, prije svega, u\u0111e u industriju.<\/p>\n
On podsje\u0107a da je Privredna komora Republike Srpske, po ugledu na Srbiju, uz pomo\u0107 Ministarstva privrede i preduzetni\u0161tva Srpske i Ministarstva za nau\u010dnotehnolo\u0161ki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono dru\u0161tvo Srpske, gdje su u po\u010detku bili uklju\u010deni NJema\u010dko dru\u0161tvo za me\u0111unarodnu saradnju \/GIZ\/ i Inovacioni centar Banjaluka, napravila mre\u017eu za digitalnu transformaciju.<\/p>\n
Tako\u0111e, podsjetio je i da je odlukama nadle\u017enih tijela u Privrednoj komori formiran Centar za digitalnu transformaciju, te da je ura\u0111eno nekoliko projekata i da je postignut zadovoljavaju\u0107i rezultat.<\/p>\n
“Napravili smo pilot-projekat za 10 privrednih dru\u0161tava, pet iz metalske industrije i pet iz drvoprerade, gdje smo anga\u017eovali konsultante iz Privredne komore Srbije koji su uradili digitalne startegije”, precizira \u0106ori\u0107.<\/p>\n
On navodi da je u drugoj fazi raspisan konkurs, te edukovano 10 doma\u0107ih konsultanata uz pomo\u0107 trenera Srbije, a ispite su polo\u017eili u Privrednoj komiri Austrije.<\/p>\n
“Sada radimo digitalne strategije jo\u0161 10 preduze\u0107a gdje na\u0161i konsultanti vr\u0161e izrade digitalnih strategija”, napominje \u0106ori\u0107 za Srnu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“U pro\u0161loj godini uspjeli smo da se vratimo na nivo iz 2018. godine, o \u010demu govore i parametri kao \u0161to su to ostvareni izvoz i nivo prihoda koje je naplatila Poreska uprava. Tu godinu treba uzeti kao reper. Podsjetio bih da je 2019. godina bila izuzetno lo\u0161a, a jo\u0161 lo\u0161ija je bila 2020. godina zbog svega \u0161to je pandemija virusa korona nosila sa sobom”, ka\u017ee \u0106ori\u0107 u intervjuu Srni.<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":28421,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[55,53],"tags":[],"acf":[],"yoast_head":"\n