{"id":47277,"date":"2023-08-04T13:47:36","date_gmt":"2023-08-04T11:47:36","guid":{"rendered":"https:\/\/komorars.ba\/?p=47277"},"modified":"2023-10-13T09:42:37","modified_gmt":"2023-10-13T09:42:37","slug":"pitanja-i-odgovori-na-temu-uspostavljanja-mehanizma-za-prekogranicno-oporezivanje-uvozne-robe-pri-cijoj-se-proizvodnji-oslobada-velika-kolicina-ugljen-dioksida-cbam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/komorars.ba\/pitanja-i-odgovori-na-temu-uspostavljanja-mehanizma-za-prekogranicno-oporezivanje-uvozne-robe-pri-cijoj-se-proizvodnji-oslobada-velika-kolicina-ugljen-dioksida-cbam\/","title":{"rendered":"Pitanja i odgovori na temu uspostavljanja Mehanizma za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida (CBAM)"},"content":{"rendered":"
Za\u0161to EU uvodi Mehanizam za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida (CBAM<\/strong>)?<\/p>\n EU se nalazi na \u010delu me\u0111unarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Evropski Zeleni Sporazum (\u201eEuropean Green Deal\u201c) postavio je jasan put ka ostvarenju ambicioznog cilja EU da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine i postane kontinent koji bi postigao klimatsku ugljeni\u010dnu neutralnost do 2050. godine. \u00a0U julu 2021. godine, Komisija je iznijela\u00a0 prijedloge legislative \u201eFit for 55\u201c kako bi pretvorila tu ambiciju u stvarnost, te\u00a0 na taj na\u010din predstavila EU kao globalnog lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Po\u010dev\u0161i od tada, te direktive su oblikovane kroz pregovore sa zakonodavcima, Evropskim parlamentom i Savjetom Evrope, a mnoge su od tada usvojene u legislativi Evropske Unije. Jedna od tih direktiva je i Mehanizam za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida, u daljem tekstu – CBAM.<\/u><\/p>\n S obzirom na to da je EU sve vi\u0161e orjentisana na borbu protiv klimatskih promjena, a u nekim zemljama koje nisu \u010dlanice EU prevladavaju manje rigorozni ekolo\u0161ki i klimatski propisi, tu postoji sna\u017ean rizik od tzv. “curenja ugljenika”. To zna\u010di da kompanije koje su smje\u0161tene u EU mogu prebaciti proizvodnju sa visokom emisijom ugljenika u druge zemlje kako bi iskoristile pogodnije uslove, odnosno roba proizvedena u EU mogla bi biti zamijenjena, robom iz uvoza pri \u010dijoj proizvodnji se osloba\u0111a ve\u0107a koli\u010dina emisija ugljenika. Takvo \u201ecurenje ugljenika\u201c mo\u017ee preusmjeriti emisije van Evrope i ozbiljno naru\u0161iti napore EU i globalne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena. CBAM \u0107e izjedna\u010diti cijenu ugljenika proizvoda kreiranih u EU i proizvoda iz uvoza, i osigurati da ciljevi EU u vezi sa klimatskim promjenama ne budu naru\u0161eni premje\u0161tanjem proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim legislativama u vezi klimatskih promjena<\/u>. CBAM je stoga mjera za\u0161tite \u017eivotne sredine koja treba da sprije\u010di rizik od \u201ecurenja ugljenika\u201c i podr\u017ei ambiciju EU u pogledu ubla\u017eavanja klimatskih promjena, uz istovremeno osiguravanje uskla\u0111enosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.<\/p>\n Kako \u0107e CBAM funkcionisati?<\/strong><\/p>\n CBAM je donesen u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugim me\u0111unarodnim obavezama Evropske unije. CBAM \u0107e funkcionisati na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n Da bi se pru\u017eila pravna sigurnost i stabilnost poslovnim subjektima i drugim zemljama, CBAM \u0107e se postepeno uvoditi i po\u010detno \u0107e se primenjivati samo na odre\u0111en broj roba koje su izlo\u017eene velikom riziku od \u201ecurenja ugljenika\u201c: gvo\u017e\u0111e, \u010delik, cement, vje\u0161ta\u010dko \u0111ubrivo, aluminijum, vodonik i proizvodnja elektri\u010dne energije.<\/u> U prelaznoj fazi, od 1. oktobra 2023. godine, primenjivati \u0107e se sistem izvje\u0161tavanja za te proizvode, sa ciljem olak\u0161avanja postupnog uvo\u0111enja i olak\u0161avanja dijaloga sa tre\u0107im zemljama. Po\u010dev\u0161i od 2026. godine, uvoznici \u0107e pla\u0107ati taksu za ugljenik prema odredbama direktive CBAM-a.<\/u><\/p>\n Da li je ta\u010dno je da se problem \u201ecurenja ugljenika\u201c ve\u0107 rje\u0161ava Sistemom trgovanja emisijama u EU (EU ETS). <\/strong><\/p>\n EU ETS je prvi me\u0111unarodni sistem trgovanja emisijama na svijetu i predstavlja klju\u010dnu politiku EU u borbi protiv klimatskih promjena. S tim sistemom postavlja se ograni\u010denje za koli\u010dinu emisija gasova sa efektom staklene ba\u0161te koje mogu biti emitovane iz industrijskih postrojenja u odre\u0111enim sektorima privrede. Dozvole\/sertifikati se moraju kupiti na berzi EU ETS-a, pri \u010demu se odre\u0111eni broj besplatnih dozvola\/sertifikata distribuira kako bi se sprije\u010dilo tzv. \u201ecurenje ugljenika\u201c.<\/u> Ovaj sistem je bio efikasan u smanjenju rizika od \u201ecurenja ugljenika\u201c, ali istovremeno je umanjivao impuls firmama da investiraju u zeleniju proizvodnju, kako u EU, tako i u inostranstvu. CBAM \u0107e postepeno postati alternativa EU ETS sistemu. Me\u0111utim, prema revidiranom ETS-u EU, broj besplatnih dozvola\/sertifikata za sve sektore \u0107e se vremenom smanjivati kako bi EU ETS imao maksimalan uticaj u ostvarivanju ambicioznih ciljeva u vezi sa klimom. Osim toga, za sektore obuhva\u0107ene CBAM-om, besplatne dozvole\/sertifikati \u0107e postepeno ukidati od 2026. godine, kako se CBAM postepeno uvodi prema planiranom rasporedu.<\/p>\n CBAM \u0107e se zasnivati na sistemu dodjele sertifikata za robu koja se uvozi u EU. Sertifikati \u0107e pokriti emisije nastale u procesu proizvodnje robe. Na ovakav na\u010din \u0107e se pomo\u0107i i dopuniti rad postoje\u0107eg sistema EU ETS. Me\u0111utim, CBAM se u nekim oblastima razlikuje od EU ETS-a, posebno jer nije sistem \u201eograni\u010denja i trgovanja” <\/u>(<\/u>“<\/u>cap and trade\u201c)<\/u>. Umjesto toga, CBAM certifikati \u0107e reflektovati EU ETS cijene<\/u>.<\/p>\n Da bi se osigurala jednakost uslova za poslovne subjekte u EU i poslovne subjekte van EU, kad CBAM u potpunosti postane operativan 2026. godine, sistem \u0107e se prilago\u0111avati kako bi reflektovao revidirani EU ETS, posebno kada je u pitanju smanjenje dostupnih besplatnih dozvola\/sertifikata u sektorima obuhva\u0107enim CBAM-om. To zna\u010di da \u0107e CBAM po\u010deti da se primjenjuje postepeno i direktno u skladu sa smanjenjem besplatnih dozvola dodeljenih prema ETS-u za te sektore. Jednostavno re\u010deno, sve do njihovog potpunog ukidanja do 2035. godine, CBAM \u0107e se primjenjivati samo na udio emisija koji ne koristi besplatne dozvole u skladu sa EU ETS-om, kako bi se osiguralo da se uvoznici tretiraju na jednak na\u010din kao i proizvo\u0111a\u010di u EU.<\/p>\n Kako \u0107e CBAM funkcionisati u praksi?<\/strong><\/p>\n CBAM \u0107e se reflektovati na EU ETS na na\u010din da se kroz ovaj sistem odvija kupovina sertifikata od strane uvoznika. Cijena sertifikata \u0107e se obra\u010dunavati na osnovu nedeljnog prosjeka cijene dozvola EU ETS na berzi izra\u017eene u evrima po toni emitovanog CO2<\/sub>. Uvoznici \u0107e morati, ili pojedina\u010dno ili preko zastupnika, da se registruju kako bi u\u010destvovali u trgovini sa CBAM sertifikatima.<\/u><\/p>\n Kona\u010dan sporazum o CBAM-u predvi\u0111a da novim mehanizmom upravlja Evropska komisija u saradnji sa nadle\u017enim organima dr\u017eava \u010dlanica. Stoga \u0107e Evropska komisija biti zadu\u017eena za pregled i provjeru deklaracija, kao i za upravljanje centralnom platformom za prodaju CBAM sertifikata uvoznicima. Da bi uvezli robu obuhva\u0107enu CBAM-om u EU, uvoznici moraju do 31. maja svake godine prijaviti koli\u010dinu robe i emisiju za tu robu, koja je uve\u017eena u EU u prethodnoj godini. Istovremeno, moraju prilo\u017eiti CBAM sertifikate koje su unaprijed kupili od Evropske komisije.<\/p>\n Imaju\u0107i u vidu \u010dinjenicu da \u0107e uvoznici pla\u0107ati istu cijenu CO2<\/sub> kao i EU proizvo\u0111a\u010di u okviru EU ETS-a, CBAM \u0107e objezbediti jednak tretman za robu proizvedenu u EU i robu uve\u017eenu iz drugih zemalja, te \u0107e se na taj na\u010din izbje\u0107i \u201ecurenje ugljenika\u201c.<\/p>\n \u0160ta \u0107e se dogoditi u prelaznoj fazi?<\/strong><\/p>\n Prema prijedlogu Komisije, u prelaznoj fazi koja po\u010dinje 1. oktobra 2023. godine i zavr\u0161ava se krajem 2025. godine, uvoznici \u0107e morati prijaviti emisije koje su nastale proizvodnjom robe obuhva\u0107ene CBAM-om, bez pla\u0107anja finansijskog prilago\u0111avanja. Na taj na\u010din ovaj prelazni period \u0107e se iskoristiti za uspostavljanje kona\u010dnog sistema.<\/p>\n Ova prelazna faza postepenog uvo\u0111enja CBAM-a, omogu\u0107i\u0107e temeljan, predvidljiv i proporcionalan prelazak na ovaj sistem, kako za poslovne subjekte i vlasti u EU, tako i za subjekte van EU.<\/p>\n Kada se kona\u010dno sistem u potpunosti uspostavi 2026. godine, uvoznici u EU \u0107e godi\u0161nje morati da prijave koli\u010dinu robe i emisije nastale proizvodnjom njihove robe koju su uvezli u EU u prethodnoj godini, i prilo\u017ee odgovaraju\u0107u koli\u010dinu CBAM sertifikata. CBAM \u0107e se postepeno uvoditi, isto kako se i besplatne dozvole\/sertifikati u okviru EU ETS-a ukidaju za ove proizvode, tokom perioda od 8 godina. U prvim godinama, samo najintenzivniji proizvodi po pitanju emisija ugljenika bi\u0107e obuhva\u0107eni CBAM-om. Za robu koja prilikom proizvodnje emituje nisku koli\u010dinu ugljenika, a koja je obuhva\u0107ena CBAM-om, ne\u0107e se vr\u0161iti naplata prilikom ulaska u EU, jer je nivo emisija ispod granice emisija obuhva\u0107ene EU ETS-om.<\/p>\n Koje sektore \u0107e CBAM mehanizam obuhvatiti i za\u0161to su oni odabrani?<\/strong><\/p>\n CBAM \u0107e se inicijalno primjenjivati na uvoz sljede\u0107ih roba:<\/u><\/p>\n Roba iz ovih sektora privrede odabrana je na osnovu odre\u0111enih kriterijuma, prvenstveno zbog visokog rizika od \u201ecurenja ugljenika\u201c i visokih emisija ugljenika pri proizvodnji istih, koje \u0107e na kraju – kada se sistem CBAM potpuno uvede – obuhvatiti vi\u0161e od 50% emisija robe iz sektora obuhva\u0107enih EU ETS-om.<\/p>\n CBAM \u0107e se primjenjivati na obuhva\u0107enu robu \u010dijom proizvodnjom se dobijaju direktne emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te, kao i na robu navedenu u Prilogu IA direktive \u010dijom proizvodnjom nastaju indirektne emisije gasova sa efektom staklene ba\u0161te<\/u>. Tako\u0111e, sa sistemom CBAM je predvi\u0111eno da \u0107e se analizirati uklju\u010divanje indirektnih emisija i za druge proizvode u budu\u0107nosti. Predvi\u0111eno je tako\u0111e da \u0107e se izvr\u0161iti provjera i pregled funkcionisanja CBAM-a tokom njegove prelazne faze, a sama provjera \u0107e biti zavr\u0161ena prije stupanja na snagu kona\u010dnog sistema CBAM-a.<\/p>\n Istovremeno, razmatra\u0107e se i lista proizvoda kako bi se procjenila mogu\u0107nost uklju\u010divanja i drugih proizvoda u okvir CBAM, a koji ve\u0107 potpadaju pod EU ETS i koji su podlo\u017eni \u201ecurenju ugljenika\u201c, kao \u0161to su odre\u0111eni proizvodi koji se nalaze ni\u017ee u lancu vrijednosti, kao i oni proizvodi identifikovani kao odgovaraju\u0107i kandidati tokom pregovora o sistemu. Ovaj izve\u0161taj \u0107e dati i vremenski raspored za uklju\u010divanje ovih proizvoda u sistem CBAM do 2030. godine.<\/p>\n Kako uvoznici u EU mogu bit sigurni da su dobili potrebne informacije od svojih proizvo\u0111a\u010da iz zemalja koji nisu \u010dlanice EU pri uvozu robe, kako bi pravilno koristili novi sistem?<\/strong><\/p>\n Informacije o emisijama nastalim proizvodnjom robe obuhva\u0107ene CBAM-om treba da budu dostavljene registrovanim uvoznicima u EU od strane njihovih proizvo\u0111a\u010da u zemljama van EU. U slu\u010dajevima kada ove informacije nisu dostupne prilikom uvoza, EU uvoznici \u0107e mo\u0107i koristiti podrazumjevane vrednosti (\u010dak i kada se kona\u010dni sistem CBAM-a primjeni) za CO2 emisije za svaki proizvod kako bi odredili broj potrebnih sertifikata koje treba da kupe. Me\u0111utim, uvoznici \u0107e imati priliku da prilo\u017ee podatke i doka\u017eu stvarne emisije tokom postupka uskla\u0111ivanja, i prema tome prilo\u017ee potreban broj CBAM sertifikata za proizvode koje su uvezli.<\/p>\n Koje zemlje \u0107e biti obuhva\u0107ene CBAM-om za uvoz proizvoda?<\/strong><\/p>\n U principu, sve zemlje koje nisu \u010dlanice EU a uvoze robu u EU, bi\u0107e obuhva\u0107ene CBAM-om. Me\u0111utim, odre\u0111ene zemlje van EU koje u\u010destvuju u EU ETS-u ili imaju sistem trgovine emisijama povezan sa EU bi\u0107e izuzete iz mehanizma. To se odnosi na \u010dlanice ECC i \u0160vajcarsku.<\/p>\n CBAM \u0107e se primenjivati na uvoz elektri\u010dne energije proizvedene u zemljama koje \u017eele da integri\u0161u svoje tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije sa tr\u017ei\u0161tem EU, sve do trenutka kada ta tr\u017ei\u0161ta budu potpuno integrisana. U tom trenutku, uz stroge uslove vezane sa sprovo\u0111enjem tra\u017eenih obaveza, ove zemlje bi mogle biti izuzete iz CBAM mehanizma. Ukoliko se to dogodi, EU \u0107e ponovno razmotriti sva odobrenje tih izuze\u0107a do 2030. godine, kada bi ovi partneri trebali da sprovedu mjere dekarbonizacije, kojima su se obavezali i da uspostave sistem trgovine emisijama ekvivalentan sa onim u EU.<\/p>\n Koji su slede\u0107i koraci?<\/strong><\/p>\n Sada kada su zakonodavci potpisali CBAM direktivu, nove regulative \u0107e zvani\u010dno stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Slu\u017ebenom listu EU. CBAM \u0107e se po\u010deti primenjivati prvo u prelaznoj fazi po\u010dev\u0161i od 1. oktobra 2023. godine, a prvi period izve\u0161tavanja za uvoznike \u0107e se zavr\u0161iti 31. januara 2024. godine.<\/u> Odredbe i regulativa neophodna za prijavljivanje emisija prema CBAM-u \u0107e biti dodatno precizirana direktivom koji \u0107e usvojiti Komisija nakon konsultacija sa CBAM Komitetom, koji \u010dine stru\u010dnjaci iz dr\u017eava \u010dlanica EU.<\/p>\n Privredna komora Republike Srpske i upoznavanje privrednih dru\u0161tava sa CBAM-om <\/strong><\/p>\n Privredna komora Republike Srpske je u prethodnom periodu organizovala seminare, info dane, obuke koje su bile posve\u0107ene unapre\u0111enju znanja i informisanja privrednih dru\u0161tava kada je u pitanju ova oblast. Nedavno je i u Trebinju organizovana konferencija koja je bila posve\u0107ena zelenoj ekonomiji i u okviru koje su odr\u017eane panel diskusije na temu primjene CBAM-a i obaveza privrednih dru\u0161tava. Privredna komora je intenzivno u\u010destvovala u pripremi i realizaciji prijedloga projekata koji se odnose eneregtsku efiskasnost na za\u0161titu \u017eivotne sredine, cirkularnu ekonomiju. Od projekata, bitno je napomenuti projekat uspostavljanja mre\u017ee za energetsku efikasnost Republike Srpske, u\u010destovanje u projektu finansiranja \u017eivotne sredine u svrhu niskokarbonskog urbanog razvoja, GIZ-ovog projekta dekarbonizacije eneergetskog sektora u BiH, zatim program podr\u0161ke Evropske mre\u017ee preduzetni\u0161tva putem kojeg pru\u017ea informaciju i informi\u0161e privredna dru\u0161tva o obavezama kada su u pitanju plasmani proizvoda na tr\u017ei\u0161te EU. Privredna komora Republike Srpske u prethodnom periodu organizovala je vi\u0161e od 10 obuka na kojim je poku\u0161ala privrednim dru\u0161tvima \u0161to jasnije objasniti koje \u0107e biti njihove obaveze kada se CBAM po\u010dne primjenjivati u EU.<\/p>\n <\/p>\n Vi\u0161e informacija o ovoj temi pogledajte na na\u0161oj platformi https:\/\/infobiz.komorars.ba\/<\/a> , uz poziv da se pridru\u017eite na\u0161oj viber zajednici https:\/\/invite.viber.com\/?g2=AQAOhLHxwBGEPE%2BSTUt2sl80vC2ybNLn7y2PFjeUel0cgT8IDJJOUguJPKKNMPbF&lang=en<\/a><\/p>\n <\/p>\n Za sve ostale informacije vezane za temu CBAM-a tu je i sekretar Udru\u017eenja energetike Privredne komore Republike Srpske, Bo\u0161ko Borojevi\u0107 (051\/493-153, email boskob@komorars.ba<\/a>)<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n\n
\n