{"id":47277,"date":"2023-08-04T13:47:36","date_gmt":"2023-08-04T11:47:36","guid":{"rendered":"https:\/\/komorars.ba\/?p=47277"},"modified":"2023-10-13T09:42:37","modified_gmt":"2023-10-13T09:42:37","slug":"pitanja-i-odgovori-na-temu-uspostavljanja-mehanizma-za-prekogranicno-oporezivanje-uvozne-robe-pri-cijoj-se-proizvodnji-oslobada-velika-kolicina-ugljen-dioksida-cbam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/komorars.ba\/pitanja-i-odgovori-na-temu-uspostavljanja-mehanizma-za-prekogranicno-oporezivanje-uvozne-robe-pri-cijoj-se-proizvodnji-oslobada-velika-kolicina-ugljen-dioksida-cbam\/","title":{"rendered":"Pitanja i odgovori na temu uspostavljanja Mehanizma za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida (CBAM)"},"content":{"rendered":"

Za\u0161to EU uvodi Mehanizam za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida (CBAM<\/strong>)?<\/p>\n

EU se nalazi na \u010delu me\u0111unarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Evropski Zeleni Sporazum (\u201eEuropean Green Deal\u201c) postavio je jasan put ka ostvarenju ambicioznog cilja EU da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine i postane kontinent koji bi postigao klimatsku ugljeni\u010dnu neutralnost do 2050. godine. \u00a0U julu 2021. godine, Komisija je iznijela\u00a0 prijedloge legislative \u201eFit for 55\u201c kako bi pretvorila tu ambiciju u stvarnost, te\u00a0 na taj na\u010din predstavila EU kao globalnog lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Po\u010dev\u0161i od tada, te direktive su oblikovane kroz pregovore sa zakonodavcima, Evropskim parlamentom i Savjetom Evrope, a mnoge su od tada usvojene u legislativi Evropske Unije. Jedna od tih direktiva je i Mehanizam za prekograni\u010dno oporezivanje uvozne robe pri \u010dijoj se proizvodnji osloba\u0111a velika koli\u010dina ugljen-dioksida, u daljem tekstu – CBAM.<\/u><\/p>\n

S obzirom na to da je EU sve vi\u0161e orjentisana na borbu protiv klimatskih promjena, a u nekim zemljama koje nisu \u010dlanice EU prevladavaju manje rigorozni ekolo\u0161ki i klimatski propisi, tu postoji sna\u017ean rizik od tzv. “curenja ugljenika”. To zna\u010di da kompanije koje su smje\u0161tene u EU mogu prebaciti proizvodnju sa visokom emisijom ugljenika u druge zemlje kako bi iskoristile pogodnije uslove, odnosno roba proizvedena u EU mogla bi biti zamijenjena, robom iz uvoza pri \u010dijoj proizvodnji se osloba\u0111a ve\u0107a koli\u010dina emisija ugljenika. Takvo \u201ecurenje ugljenika\u201c mo\u017ee preusmjeriti emisije van Evrope i ozbiljno naru\u0161iti napore EU i globalne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena. CBAM \u0107e izjedna\u010diti cijenu ugljenika proizvoda kreiranih u EU i proizvoda iz uvoza, i osigurati da ciljevi EU u vezi sa klimatskim promjenama ne budu naru\u0161eni premje\u0161tanjem proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim legislativama u vezi klimatskih promjena<\/u>. CBAM je stoga mjera za\u0161tite \u017eivotne sredine koja treba da sprije\u010di rizik od \u201ecurenja ugljenika\u201c i podr\u017ei ambiciju EU u pogledu ubla\u017eavanja klimatskih promjena, uz istovremeno osiguravanje uskla\u0111enosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.<\/p>\n

Kako \u0107e CBAM funkcionisati?<\/strong><\/p>\n

CBAM je donesen u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugim me\u0111unarodnim obavezama Evropske unije. CBAM \u0107e funkcionisati na sljede\u0107i na\u010din:<\/p>\n