Zaključci sastanka „Održiva proizvodnja hrane, pića i duvana u svjetlu EU integracija“

Privredna komora Republike Srpske dostavila je Predsjedništvu BiH, Savjetu ministara BiH, Direkciji za evropske integracije BiH i nadležnim ministarstvima u Vladi Republike Srpske zaključke sastanka koji je, na temu „Održiva proizvodnja hrane, pića i duvana u svjetlu EU integracija“, održan 18. januara u prostorijama Komore u Banjoj Luci.
Cilj sastanka bio je razmatranje zahtjeva Evropske komisije u vezi sa potpisivanjem dodatnog protokola uz SSP između BiH i država članica EU i sagledavanje posljedica na proizvodnju i stanje u sektoru proizvodnje hrane, imajući u vidu dosadašnje stavove Privredne komore RS da princip tradicionalne trgovine ne treba prihvatiti.
Na sastanku, kojem su prisustvovali predstavnici privrednih društava i poljoprivrednih proizvođača iz sektora proizvodnje hrane, pića i duvana organizovanih u Komori, samostalni savezi i udruženja, kao i predstavnici resornih ministarstava Srpske, podržan je stav Vlade RS prema kome proizvodi za koje je dokazana posebna osjetljivost i za koje postoji carinska zaštita, a nisu predmet trgovinskog aranžmana definisanog SSP, ne treba da budu predmetom razgovora Delegacije BiH i Delegacije Evropske komisije za pregovore radi zaključivanja ovog protokola, da bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske EU, i treba da zadrže postojeću carinsku zaštitu do ulaska BiH u EU. Takođe, zaključeno je i da Vlada Republike Srpske iskazuje čvrstu opredjeljenost za nastavak EU integracija, uz uvažavanje kopenhagenških kriterijuma koji nalažu uspostvaljanje funkcionalne tržišne ekonomije zemalja kandidata, čiji su proizvođači sposobni da se nose sa konkurentnošću i tržištem u Evropskoj Uniji.
Podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni hrane, pića i duvana u Republici Srpskoj sa zemljama EU, u periodu od 2013. godine do 10. mjeseca 2015. godine, pokazuju da se pokrivenost uvoza izvozom povećava, a trgovinski debalans smanjuje u korist zemalja EU. Ukidanje carina pri uvozu iz EU za posljedicu bi imalo povećanje postojećeg debalansa na godišnjem nivou, koji u Republici Srpskoj iznosi 540 miliona KM, a na nivou BiH 2,1 milijardu KM.
Znatno manja konkurentnost domaće proizvodnje u odnosu na proizvodnju u zemljama EU, kao razlog zbog kojeg je za najosjetljivije proizvode zadržana carinska zaštita i zbog čega su pokazatelji u spoljnotrgovinskoj razmjeni mnogo lošiji nego u zemljama EU, još uvijek postoje, te su i izraženiji zbog šteta od elemenatrnih nepogoda, a što će se nastaviti i u narednom periodu.
Negativni efekti liberalizacije spoljnotrgovinske razmjene vidljivi su i iz podatka da je u Republici Srpskoj 1996. godine bilo 16.000 farmi za proizvodnju mlijeka, a sada ih ima oko 4.500. Uz negativne ekonomske pokazatelje, ovo ukazuje i na postojanje velikog problema u pogledu ruralnog razvoja, jer se broj poljoprivrednih domaćinstava i poljoprivrednika koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom smanjuje, a stanovništvo odlazi u gradove i druge zemlje. Takođe, istaknute su i posljedice u svinjarstvu, živinarstvu, proizvodnji voća i povrća, gdje je veoma mala proizvodnja u plastenicima, te bi ukidanje carina na uvoz iz zemalja EU dovelo do uništavanja proizvodnje.
Na sastanku je zaključeno i da je u pregovorima sa predstavnicima iz EU potrebno zahtijevati da se stvore preduslovi i omogući bescarinski izvoz proizvoda životinjskog porijekla, da se povećaju kvote za bescarinski izvoz pastrmke i da se ukine postojeća carinska zaštita pri uvozu jednodnevnih roditeljskih pilića, lake i teške linije, te da se ponudi mogućnost reciprociteta određivanjem bescarinskih kvota na pricipu da se iz zemalja EU može uvesti koliko mi izvezemo. Ovakav pristup imao bi manje negativnih posljedica u odnosu na ukidanje carinske zaštite na proizvode koji imaju carinsku zaštitu.
Privrednici i poljoprivredni proizvođači traže od predstavnika iz Republike Srpske u organima na nivou BiH da ne podrže eventualne izmjene zakonske regulative u kojima dolazi do odstupanja od navedenih zahtjeva, a insistiraju i na povećanju novčane podrške za razvoj proizvodnje hrane, na način da se iz novčanih sredstava koja se prikupljaju po osnovu prelevmana na nivou BiH povećaju postojeća izdvajanja iz budžeta u entitetima.
Na sastanku je od predstavnika Vlade Srpske zatraženo da adekvatno uključe u ove pregovore predstavnike proizvođača hrane, u smislu blagovremenog dostavljanja informacija koje se odnose na proces pregovaranja sa EU.
Učesnici sastanka su predlažili da se hitno održi sastanak predstavnika proizvođača hrane u Republici Srpskoj sa predstavnicima nadležnih institucija u Republici Srpskoj, Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH.
U slučaju odstupanja od navedenih zaključaka, predstavnici proizvođača hrane najavili su javne proteste, kao jedini preostali način da bi se sačuvala domaća proizvodnja.

Print Friendly

Leave a Reply