NSRS: Obraćanje predsjednika Ćorića o Programu ekonomskih reformi

By 3. новембра 2022. Novosti iz Komore, slide No Comments

Privredna komora je, u skladu sa Smjernicama Evropske komisije, kao i svake godine dosad, dostavila svoj prijedlog mjera sredinom septembra ove godine, i tako dala doprinos kreiranju Programa ekonomskih reformi Republike Srpske.

Tri ključna izazova definisali smo imajući u vidu nove i teško predvidive uslove poslovanja izazvane energetskom krizom, poskupljenjima i visokom inflacijom, a odnose se na: nedostatak radne snage, digitalizaciju i tehnološko osavremenjivanje, reformu javne uprave i javnih preduzeća. Ovi ključni izazovi povezani su i sa drugim strukturnim oblastima, a za svaki od njih dali smo konkretne i jasno definisane reformske mjere…

Prvi ključni izazov, odnosno nedostatak radne snage, moguće je, bar jednim dijelom, riješiti ako nastavimo sa rasterećenjem rada, kako bismo stvorili uslove za značajnije povećanje plata, a sredstva Zavoda za zapošljavanje usmjerimo za podršku zapošljavanja u privredi. Puni doprinos ovim zahtjevima daće i realizacija mjera definisanih u PER-u, kao što je smanjenje sive zone i donošenje Zakona o pojednostavljenom radnom angažmanu na sezonskim poslovima, ali i umanjenje poreza i doprinosa za ove radnike, na čemu Komora insistira već nekoliko godina unazad.

Smanjenjem sive zone u svim oblastima, biće smanjena nelojalna konkurencija na domaćem tržištu, a povećan ukupni obuhvat, čime se stvara prostor za dodatno rasterećenje privrede.

S druge strane, neophodno je obezbijediti sredstva za podršku prekvalifikaciji, dokvalifikaciji i obuci zaposlenih i nezaposlenih lica. Pripremili smo i čitav set prijedloga u vezi sa sistemom obrazovanja, prvenstveno u srednjem i visokom obrazovanju. Insistiramo na nastavku uvođenja procesa dualnog sistema obrazovanja u srednjem stručnom, ali i visokom obrazovanju, uz kvalitetno opremanje obrazovnih institucija. Primjena programa kratkih ciklusa studiranja u visokom obrazovanju doprinijeće većoj zapošljivosti mladih i smanjenju jaza između ponude i potražnje radne snage.

Pitanje digitalizacije, odnosno digitalne transformacije u javnom i privatnom sektoru posljednjih godina dobija na sve većem značaju. Povećanje svijesti o potrebi digitalizacije i primjene novih tehnologija uzrokovan je i nedostatkom radne snage, zahtjevima stranih tržišta, primjenom različitih standarda u poslovanju i poremećajima u lancima snabdijevanja. Zbog toga je naš drugi ključni izazov upravo – digitalizacija i tehnološko osavremenjivanje. Ovaj proces neminovno je vezan i za ostale strukturne oblasti, kao što su zelena tranzicija, istraživanje razvoj i inovacije, reforma tržišta energije, obrazovne vještine, zapošljavanje i tržište rada.

Jedan od naših zahtjeva odnosi se na definisanje pravilnika za dodjelu podsticaja resornih ministarstava, kojima treba da se omogući ostvarivanje podsticaja na polju digitalne transformacije privrede, primjenom standardizovane metodologije Centra za digitalnu transformaciju Privredne komore Republike Srpske. Naglašavam da je ovo prvi i jedini centar u Bosni i Hercegovini koji na jedinstven i sveobuhvatan način pruža usluge za podršku digitalnoj transformaciji privrednih društava. Cilj je da Centar bude tijelo putem kojeg će se realizovati ova sredstva, od utvrđivanja kriterijuma, raspisivanja javnog poziva, analize i selekcije projekata privrednih društava izrađenih po metodologiji CDT-a, pa do dodjele sredstava.

Istakli smo i neophodnost digitalizacije javne uprave, kroz razvoj e-platformi, koje će omogućavati olakšan pristup javnim uslugama, smanjenje opterećenja za poslovne subjekte, ubrzati pružanje javnih usluga i smanjiti troškove. Ovaj proces mora da prati i digitalizacija pravosuđa, u cilju rasterećenja i smanjenja sudske administracije, te povećanja produktivnosti sudova, sa posebnim naglaskom na privredne sudove. Takođe, smatramo da je potrebno razvijati elektronsku trgovinu i digitalna rješenja u turizmu.

Godinama unazad ukazujemo na potrebu reforme javnog sektora, koju smo označili kao treći ključni izazov, iako ne manje važan u odnosu na prva dva. Pritom mislimo i na reformu javne uprave, koja mora biti efikasnija i ekonomičnija, ali i na reformu javnih preduzeća, koji moraju biti u službi razvoja i privrede i društva u cjelini.

Kako bi odgovorili izazovima koji su prisutni i onima koji neminovno dolaze, svi nivoi vlasti u Republici Srpskoj trebalo bi da razviju strateški dokument za reformu javne uprave i razvoj elektronske uprave, koji bi se zasnivao na principima digitalizacije, automatizacije, uključenosti građana i dostupnosti usluge putem interneta.

Reformu javnih preduzeća vidimo prvenstveno kroz efikasno, odgovorno i uspješno poslovanje i upravljanje, bazirano na rezultatima rada, primjeni pravila korporativnog upravljanja, racionalizaciji broja zaposlenih i odgovornosti za neefikasan i neodgovoran rad.

Upravo u skladu sa prirodnim resursima sa kojima raspolažemo i njihovom racionalnom upotrebom, moramo uskladiti i ekonomski razvoj Republike Srpske. S tim u vezi, uvjereni smo da će Elektroprivreda, uz saglasnost Vlade Republike Srpske, ponuditi privredi konkurentne cijene električne energije u 2023. godini, a Šume Republike Srpske biti u funkciji razvoja drvoprerađivačkog sektora.

Osim ova tri ključna izazova, dostavili smo i niz prijedloga podijeljenih po strukturnim oblastima, čijom bi ukupnom realizacijom stvorili preduslove da privreda Srpske uspješno prebrodi brojne probleme u kojima se nalazi, ali i one koji nam tek dolaze, a na koje, zbog kretanja na globalnom nivou, ne možemo direktno uticati.

Analizirajući Prijedlog Programa ekonomskih reformi, ali i budžeta, vidljivo je da je veliki broj prijedloga Privredne komore našao svoje mjesto u ovom dokumentu.

Raduje nas i značajno povećanje podsticajnih sredstava za poljoprivredu, kao jednu od strateških grana naše privrede.

Istovremeno, iskazujemo zabrinutost što su pojedine stavke iz nadležnosti Ministarstva privrede i preduzetništva, kao jednog od nama najvažnijih, na čijem smo formiranju, uostalom, i insistirali, smanjene, poput sredstava za nastupe na sajmovima, bez kojih se nije moguće adekvatno predstaviti stranim partnerima i tako otvoriti neka nova tržišta.

Takođe, da bismo adekvatno odgovorili na jedan od ključnih izazova – tehnološko osavremenjivanje, povećanje sredstava za ove namjene sa 14 na 14,6 miliona KM nije dovoljno. Zbog toga očekujemo da će do izrade konačnog dokumenta, i budžeta i Programa ekonomskih reformi, ovaj iznos biti uvećan na minimalno 30 miliona KM, čime bismo generisali ulaganje naših preduzeća od najmanje 100 miliona KM u nove tehnologije. Realan osnov za ovakav prijedlog predstavljaju rezultati iz ove godine, u kojoj je podržano 238 privrednih subjekata, koja zapošljavaju oko 20.000 radnika i gdje su investicije, u odnosu na podsticajna sredstva, veće za 5,7 puta.

Samo na taj način možemo ne samo zadržati, već i popraviti našu konkurentsku poziciju na stranim tržištima i obezbijediti rast izvoza.

Imajući u vidu strukturu privrede Srpske, u kojoj dominiraju mala i srednja preduzeća, za nas je, takođe, neprihvatljivo umanjenje sredstava za realizaciju Strategije razvoja ovih privrednih subjekata.

Svjesni smo činjenice da veliki broj prijedloga nije moguće odmah realizovati i da su efekti pojedinih zahtjeva dugoročni.

Upravo zbog toga smatramo da puni efekat ovih mjera možemo očekivati samo ako usvojimo akcioni plan, sa jasno definisanim nosiocima i rokovima izvršenja, a Privredna komora Republike Srpske daće punu podršku u realizaciji svih ovih aktivnosti. Jer, mnogo puta do sada pokazali smo i dokazali da samo zajedničkim radom, dobrom saradnjom, uz maksimalno međusobno uvažavanje, možemo doći do najboljih rješenja za privredu.

Uvjereni da će predlagač ovog strateškog dokumenta, prilikom kreiranja konačne verzije i implementacije, uvrstiti i ostale prijedloge Privredne komore, koje smo dali po svim oblastima strukturnih reformi, najveća asocijacija privrednih društava podržava Prijedlog programa ekonomskih reformi Republike Srpske za period 2023 – 2025. godina.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Print Friendly

Leave a Reply