Pitanja i odgovori na temu uspostavljanja Mehanizma za prekogranično oporezivanje uvozne robe pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida (CBAM)

Početna 9 Aktuelnosti 9 Pitanja i odgovori na temu uspostavljanja Mehanizma za prekogranično oporezivanje uvozne robe pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida (CBAM)

04.08.2023.

Zašto EU uvodi Mehanizam za prekogranično oporezivanje uvozne robe pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida (CBAM)?

EU se nalazi na čelu međunarodnih napora u borbi protiv klimatskih promjena. Evropski Zeleni Sporazum („European Green Deal“) postavio je jasan put ka ostvarenju ambicioznog cilja EU da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine i postane kontinent koji bi postigao klimatsku ugljeničnu neutralnost do 2050. godine.  U julu 2021. godine, Komisija je iznijela  prijedloge legislative „Fit for 55“ kako bi pretvorila tu ambiciju u stvarnost, te  na taj način predstavila EU kao globalnog lidera u borbi protiv klimatskih promjena. Počevši od tada, te direktive su oblikovane kroz pregovore sa zakonodavcima, Evropskim parlamentom i Savjetom Evrope, a mnoge su od tada usvojene u legislativi Evropske Unije. Jedna od tih direktiva je i Mehanizam za prekogranično oporezivanje uvozne robe pri čijoj se proizvodnji oslobađa velika količina ugljen-dioksida, u daljem tekstu – CBAM.

S obzirom na to da je EU sve više orjentisana na borbu protiv klimatskih promjena, a u nekim zemljama koje nisu članice EU prevladavaju manje rigorozni ekološki i klimatski propisi, tu postoji snažan rizik od tzv. “curenja ugljenika”. To znači da kompanije koje su smještene u EU mogu prebaciti proizvodnju sa visokom emisijom ugljenika u druge zemlje kako bi iskoristile pogodnije uslove, odnosno roba proizvedena u EU mogla bi biti zamijenjena, robom iz uvoza pri čijoj proizvodnji se oslobađa veća količina emisija ugljenika. Takvo „curenje ugljenika“ može preusmjeriti emisije van Evrope i ozbiljno narušiti napore EU i globalne zajednice u borbi protiv klimatskih promjena. CBAM će izjednačiti cijenu ugljenika proizvoda kreiranih u EU i proizvoda iz uvoza, i osigurati da ciljevi EU u vezi sa klimatskim promjenama ne budu narušeni premještanjem proizvodnje u zemlje s manje ambicioznim legislativama u vezi klimatskih promjena. CBAM je stoga mjera zaštite životne sredine koja treba da spriječi rizik od „curenja ugljenika“ i podrži ambiciju EU u pogledu ublažavanja klimatskih promjena, uz istovremeno osiguravanje usklađenosti s pravilima Svjetske trgovinske organizacije.

Kako će CBAM funkcionisati?

CBAM je donesen u skladu sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i drugim međunarodnim obavezama Evropske unije. CBAM će funkcionisati na sljedeći način:

  • Od stupanja na snagu CBAM-a 2026. godine, uvoznici robe u EU će kupovati sertifikate za trgovanje ugljenikom koji odgovaraju cijeni ugljenika koju bi platili, da su proizvodi proizvedeni prema EU pravilima i cijenama ugljenika.
  • S druge strane, kada proizvođač robe van EU dokaže da je već platio cijenu za ugljenik koji je upotrebljen u proizvodnji uvezene robe u trećoj zemlji, odgovarajući trošak može se u potpunosti oduzeti za uvoznika robe u EU.
  • CBAM će stoga pomoći u smanjenju rizika od „curenja ugljenika“ podsticanjem proizvođača iz zemalja van EU da “ozelene” svoje proizvodne procese.

Da bi se pružila pravna sigurnost i stabilnost poslovnim subjektima i drugim zemljama, CBAM će se postepeno uvoditi i početno će se primenjivati samo na određen broj roba koje su izložene velikom riziku od „curenja ugljenika“: gvožđe, čelik, cement, vještačko đubrivo, aluminijum, vodonik i proizvodnja električne energije. U prelaznoj fazi, od 1. oktobra 2023. godine, primenjivati će se sistem izvještavanja za te proizvode, sa ciljem olakšavanja postupnog uvođenja i olakšavanja dijaloga sa trećim zemljama. Počevši od 2026. godine, uvoznici će plaćati taksu za ugljenik prema odredbama direktive CBAM-a.

Da li je tačno je da se problem „curenja ugljenika“ već rješava Sistemom trgovanja emisijama u EU (EU ETS).

EU ETS je prvi međunarodni sistem trgovanja emisijama na svijetu i predstavlja ključnu politiku EU u borbi protiv klimatskih promjena. S tim sistemom postavlja se ograničenje za količinu emisija gasova sa efektom staklene bašte koje mogu biti emitovane iz industrijskih postrojenja u određenim sektorima privrede. Dozvole/sertifikati se moraju kupiti na berzi EU ETS-a, pri čemu se određeni broj besplatnih dozvola/sertifikata distribuira kako bi se spriječilo tzv. „curenje ugljenika“. Ovaj sistem je bio efikasan u smanjenju rizika od „curenja ugljenika“, ali istovremeno je umanjivao impuls firmama da investiraju u zeleniju proizvodnju, kako u EU, tako i u inostranstvu. CBAM će postepeno postati alternativa EU ETS sistemu. Međutim, prema revidiranom ETS-u EU, broj besplatnih dozvola/sertifikata za sve sektore će se vremenom smanjivati kako bi EU ETS imao maksimalan uticaj u ostvarivanju ambicioznih ciljeva u vezi sa klimom. Osim toga, za sektore obuhvaćene CBAM-om, besplatne dozvole/sertifikati će postepeno ukidati od 2026. godine, kako se CBAM postepeno uvodi prema planiranom rasporedu.

CBAM će se zasnivati na sistemu dodjele sertifikata za robu koja se uvozi u EU. Sertifikati će pokriti emisije nastale u procesu proizvodnje robe. Na ovakav način će se pomoći i dopuniti rad postojećeg sistema EU ETS. Međutim, CBAM se u nekim oblastima razlikuje od EU ETS-a, posebno jer nije sistem „ograničenja i trgovanja” (cap and trade“). Umjesto toga, CBAM certifikati će reflektovati EU ETS cijene.

Da bi se osigurala jednakost uslova za poslovne subjekte u EU i poslovne subjekte van EU, kad CBAM u potpunosti postane operativan 2026. godine, sistem će se prilagođavati kako bi reflektovao revidirani EU ETS, posebno kada je u pitanju smanjenje dostupnih besplatnih dozvola/sertifikata u sektorima obuhvaćenim CBAM-om. To znači da će CBAM početi da se primjenjuje postepeno i direktno u skladu sa smanjenjem besplatnih dozvola dodeljenih prema ETS-u za te sektore. Jednostavno rečeno, sve do njihovog potpunog ukidanja do 2035. godine, CBAM će se primjenjivati samo na udio emisija koji ne koristi besplatne dozvole u skladu sa EU ETS-om, kako bi se osiguralo da se uvoznici tretiraju na jednak način kao i proizvođači u EU.

Kako će CBAM funkcionisati u praksi?

CBAM će se reflektovati na EU ETS na način da se kroz ovaj sistem odvija kupovina sertifikata od strane uvoznika. Cijena sertifikata će se obračunavati na osnovu nedeljnog prosjeka cijene dozvola EU ETS na berzi izražene u evrima po toni emitovanog CO2. Uvoznici će morati, ili pojedinačno ili preko zastupnika, da se registruju kako bi učestvovali u trgovini sa CBAM sertifikatima.

Konačan sporazum o CBAM-u predviđa da novim mehanizmom upravlja Evropska komisija u saradnji sa nadležnim organima država članica. Stoga će Evropska komisija biti zadužena za pregled i provjeru deklaracija, kao i za upravljanje centralnom platformom za prodaju CBAM sertifikata uvoznicima. Da bi uvezli robu obuhvaćenu CBAM-om u EU, uvoznici moraju do 31. maja svake godine prijaviti količinu robe i emisiju za tu robu, koja je uvežena u EU u prethodnoj godini. Istovremeno, moraju priložiti CBAM sertifikate koje su unaprijed kupili od Evropske komisije.

Imajući u vidu činjenicu da će uvoznici plaćati istu cijenu CO2 kao i EU proizvođači u okviru EU ETS-a, CBAM će objezbediti jednak tretman za robu proizvedenu u EU i robu uveženu iz drugih zemalja, te će se na taj način izbjeći „curenje ugljenika“.

Šta će se dogoditi u prelaznoj fazi?

Prema prijedlogu Komisije, u prelaznoj fazi koja počinje 1. oktobra 2023. godine i završava se krajem 2025. godine, uvoznici će morati prijaviti emisije koje su nastale proizvodnjom robe obuhvaćene CBAM-om, bez plaćanja finansijskog prilagođavanja. Na taj način ovaj prelazni period će se iskoristiti za uspostavljanje konačnog sistema.

Ova prelazna faza postepenog uvođenja CBAM-a, omogućiće temeljan, predvidljiv i proporcionalan prelazak na ovaj sistem, kako za poslovne subjekte i vlasti u EU, tako i za subjekte van EU.

Kada se konačno sistem u potpunosti uspostavi 2026. godine, uvoznici u EU će godišnje morati da prijave količinu robe i emisije nastale proizvodnjom njihove robe koju su uvezli u EU u prethodnoj godini, i prilože odgovarajuću količinu CBAM sertifikata. CBAM će se postepeno uvoditi, isto kako se i besplatne dozvole/sertifikati u okviru EU ETS-a ukidaju za ove proizvode, tokom perioda od 8 godina. U prvim godinama, samo najintenzivniji proizvodi po pitanju emisija ugljenika biće obuhvaćeni CBAM-om. Za robu koja prilikom proizvodnje emituje nisku količinu ugljenika, a koja je obuhvaćena CBAM-om, neće se vršiti naplata prilikom ulaska u EU, jer je nivo emisija ispod granice emisija obuhvaćene EU ETS-om.

Koje sektore će CBAM mehanizam obuhvatiti i zašto su oni odabrani?

CBAM će se inicijalno primjenjivati na uvoz sljedećih roba:

  • Cement
  • Gvožđe i čelik
  • Aluminijum
  • Veštačka đubriva
  • Vodonik
  • Električna energija

Roba iz ovih sektora privrede odabrana je na osnovu određenih kriterijuma, prvenstveno zbog visokog rizika od „curenja ugljenika“ i visokih emisija ugljenika pri proizvodnji istih, koje će na kraju – kada se sistem CBAM potpuno uvede – obuhvatiti više od 50% emisija robe iz sektora obuhvaćenih EU ETS-om.

CBAM će se primjenjivati na obuhvaćenu robu čijom proizvodnjom se dobijaju direktne emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i na robu navedenu u Prilogu IA direktive čijom proizvodnjom nastaju indirektne emisije gasova sa efektom staklene bašte. Takođe, sa sistemom CBAM je predviđeno da će se analizirati uključivanje indirektnih emisija i za druge proizvode u budućnosti. Predviđeno je takođe da će se izvršiti provjera i pregled funkcionisanja CBAM-a tokom njegove prelazne faze, a sama provjera će biti završena prije stupanja na snagu konačnog sistema CBAM-a.

Istovremeno, razmatraće se i lista proizvoda kako bi se procjenila mogućnost uključivanja i drugih proizvoda u okvir CBAM, a koji već potpadaju pod EU ETS i koji su podložni „curenju ugljenika“, kao što su određeni proizvodi koji se nalaze niže u lancu vrijednosti, kao i oni proizvodi identifikovani kao odgovarajući kandidati tokom pregovora o sistemu. Ovaj izveštaj će dati i vremenski raspored za uključivanje ovih proizvoda u sistem CBAM do 2030. godine.

Kako uvoznici u EU mogu bit sigurni da su dobili potrebne informacije od svojih proizvođača iz zemalja koji nisu članice EU pri uvozu robe, kako bi pravilno koristili novi sistem?

Informacije o emisijama nastalim proizvodnjom robe obuhvaćene CBAM-om treba da budu dostavljene registrovanim uvoznicima u EU od strane njihovih proizvođača u zemljama van EU. U slučajevima kada ove informacije nisu dostupne prilikom uvoza, EU uvoznici će moći koristiti podrazumjevane vrednosti (čak i kada se konačni sistem CBAM-a primjeni) za CO2 emisije za svaki proizvod kako bi odredili broj potrebnih sertifikata koje treba da kupe. Međutim, uvoznici će imati priliku da prilože podatke i dokažu stvarne emisije tokom postupka usklađivanja, i prema tome prilože potreban broj CBAM sertifikata za proizvode koje su uvezli.

Koje zemlje će biti obuhvaćene CBAM-om za uvoz proizvoda?

U principu, sve zemlje koje nisu članice EU a uvoze robu u EU, biće obuhvaćene CBAM-om. Međutim, određene zemlje van EU koje učestvuju u EU ETS-u ili imaju sistem trgovine emisijama povezan sa EU biće izuzete iz mehanizma. To se odnosi na članice ECC i Švajcarsku.

CBAM će se primenjivati na uvoz električne energije proizvedene u zemljama koje žele da integrišu svoje tržište električne energije sa tržištem EU, sve do trenutka kada ta tržišta budu potpuno integrisana. U tom trenutku, uz stroge uslove vezane sa sprovođenjem traženih obaveza, ove zemlje bi mogle biti izuzete iz CBAM mehanizma. Ukoliko se to dogodi, EU će ponovno razmotriti sva odobrenje tih izuzeća do 2030. godine, kada bi ovi partneri trebali da sprovedu mjere dekarbonizacije, kojima su se obavezali i da uspostave sistem trgovine emisijama ekvivalentan sa onim u EU.

Koji su sledeći koraci?

Sada kada su zakonodavci potpisali CBAM direktivu, nove regulative će zvanično stupiti na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom listu EU. CBAM će se početi primenjivati prvo u prelaznoj fazi počevši od 1. oktobra 2023. godine, a prvi period izveštavanja za uvoznike će se završiti 31. januara 2024. godine. Odredbe i regulativa neophodna za prijavljivanje emisija prema CBAM-u će biti dodatno precizirana direktivom koji će usvojiti Komisija nakon konsultacija sa CBAM Komitetom, koji čine stručnjaci iz država članica EU.

Privredna komora Republike Srpske i upoznavanje privrednih društava sa CBAM-om

Privredna komora Republike Srpske je u prethodnom periodu organizovala seminare, info dane, obuke koje su bile posvećene unapređenju znanja i informisanja privrednih društava kada je u pitanju ova oblast. Nedavno je i u Trebinju organizovana konferencija koja je bila posvećena zelenoj ekonomiji i u okviru koje su održane panel diskusije na temu primjene CBAM-a i obaveza privrednih društava. Privredna komora je intenzivno učestvovala u pripremi i realizaciji prijedloga projekata koji se odnose eneregtsku efiskasnost na zaštitu životne sredine, cirkularnu ekonomiju. Od projekata, bitno je napomenuti projekat uspostavljanja mreže za energetsku efikasnost Republike Srpske, učestovanje u projektu finansiranja životne sredine u svrhu niskokarbonskog urbanog razvoja, GIZ-ovog projekta dekarbonizacije eneergetskog sektora u BiH, zatim program podrške Evropske mreže preduzetništva putem kojeg pruža informaciju i informiše privredna društva o obavezama kada su u pitanju plasmani proizvoda na tržište EU. Privredna komora Republike Srpske u prethodnom periodu organizovala je više od 10 obuka na kojim je pokušala privrednim društvima što jasnije objasniti koje će biti njihove obaveze kada se CBAM počne primjenjivati u EU.

 

Više informacija o ovoj temi pogledajte na našoj platformi https://infobiz.komorars.ba/ , uz poziv da se pridružite našoj viber zajednici https://invite.viber.com/?g2=AQAOhLHxwBGEPE%2BSTUt2sl80vC2ybNLn7y2PFjeUel0cgT8IDJJOUguJPKKNMPbF&lang=en

 

Za sve ostale informacije vezane za temu CBAM-a tu je i sekretar Udruženja energetike Privredne komore Republike Srpske, Boško Borojević (051/493-153, email boskob@komorars.ba)

 

 

 

*Izvor teksta: European Commission MEMO: Questions and Answers: Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM), Brussels, 10 May 2023, link: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/qanda_21_3661