U porastu organska proizvodnja u Srpskoj

27.07.2022.

Republika Srpska ima idealne uslove za organsku proizvodnju hrane kojom se trenutno bavi 70 proizvođača i površine pod ovom proizvodnjom se svake godine uduplavaju, izjavila je danas Dragana Zec iz republičkog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
“Ministarstvo prati taj rast u organskoj proizvodnji i kreira nove mjere podsticaja, prije samo četiri godine to je bilo 40.000 KM, a prošle godine je za podsticaj organske proizvodnje u Republici Srpskoj plasirano 500.000 KM”, rekla je Zec novinarima u Bijeljini gdje je juče održan “Dan organske proizvodnje Srpske”.

Ona je navela da je riječ o 1.300 hektara na kojima se organski proizvodi hrana i podsjetila da je evropskom zelenom agendom predviđeno do 2030. godine da svaka zemlja EU i one koje pristupaju imaju pod organskom proizvodnjom 25 odsto ukupnih poljoprivrednih površina.

“Podsticaj koji resorno ministarstvo obezbjeđuje u ovoj oblasti je po jedinici biljne površine 500 i 600 KM po hektaru, zavisno od biljne vrste, 200 KM za sto kvadrata zaštićenog prostora, 500 KM po uslovnom grlu, 50 odsto od cijene sertifikata i ove godine smo formirali mjeru koja se odnosi na kapitalna ulaganja za male poljopriredne proizvođače koji mogu da dobiju 5.000 KM za ulaganje u mehanizaciju”, rekla je Zec.

Prema njenim riječima, u drugo okupljanje organskih proizvođača uključeni su centri za socijalni rad i kazneno-popravne ustanove, a Ministarstvo poljoprivrede je širom Republike Srpske uradilo obuke zainteresovanih proizvođača koje je prošlo 220 korisnika, od kojih je već 45 pristupilo prelaznom periodu ili konverziji proizvodnje ka organskom uzgoju.

Sekretar Udruženja poljoprivredne i prehrambene industrije u Privrednoj komori Srpske Dragan Šepa pohvalio je domaćina okupljanja u Bijeljini, socijalno preduzeće “Agroplan” za zaokružen sistem proizvodnje i prerade, a u ime domaćina Dragan Joković iz Udruženja “Otaharin” je najavio namjeru okupljanja organskih proizvođača u Srpskoj i zajedničkog nastupa na tržištu, ističući da za to postoji potencijal.

Joković je rekao da se “Agroplan” od 2017. godine bavi organskom proizvodnjom i preradom bilja u plastenicima i na otvorenom, a svoje proizvode, papriku, paradajz, ajvar i sok od paradajza, prodaju onlajn, sa dostavom i prodajom na lokaciji preduzeća.

Direktor socijalnog preduzeća “Radanska ruža” iz Lebana u Srbiji Predrag Stošić kaže da rade od 2017. godine i da uz papriku i paradajz imaju i desetak gotovih proizvoda, a sva njihova proizvodnja ide za izvoz u EU.

On je dodao da u sezoni zapošljavaju 35 žena, a ciljna grupa koju žele da uposle su samohrane majke, žrtve nasilja i žene sa invaliditetom.

Rade Mališević iz poljoprivrednog gazdinstva u Vlasenici u sistemu je organske proizvodnje drugu godinu i kaže da su vrlo zadovoljni podsticajem koje u ovoj oblasti izdvaja resorno ministarstvo.

“Organska proizvodnja je teška jer se koristi vrlo mali broj zaštitnih sredstava, manji su prinosi, ali je bolji kvalitet, pa očekujem da će ova proizvodnja da raste u Republici Srpskoj, uz dobre mjere Ministarstva poljoprivrede”, rekao je Mališević novinarima i pohvalio opštinu Vlasenica koja ove godine izdvaja sredstva za podsticaj organske proizvodnje.

Aleksandar Kovač iz Nacionalnog parka “Sutjeska” na Tjentištu rekao je da su kao zaštićeno područje organik prostor i da je u postupku konverzija zemljišta za organsku proizvodnju, a po principu od branja do trpeze u tom sistemu naći će se sremuš, borovnica i pečurke koje se skupljaju na terenu ovog parka.

O iskustvu organske proizvodnje na skupu u Bijeljini govorio je i Aleksandar Vulović iz KPZ-a u Banjaluci, ističući da rad u poljoprivredi na njihovoj ekonomiji, uz ekonomsku korist, poboljšava i kvalitetno korištenje vremena i edukaciju, kao dio resocijalizacije.